Svijet

Podržao podjele i separatističke težnje: Ivancov odlazi nakon šest godina

Petar Ivancov, nakon šest godina obavljanja dužnosti ambasadora Rusije u Bosni i Hercegovini, odlazi, a zamijenit će ga Igor Kalabuhov. Ivancov je bio šesti ruski ambasador u BiH od decembra 1996. godine.

Politika zemlje koju predstavlja se nije mnogo mijenjala tokom protekle 24 godine. Njegov mandat obilježila je privrženost bh. entitetu Republika Srpska, česti sastanci i dogovori s Miloradom Dodikom i Draganom Čoviće, dva najvažnija i najpoznatija ruska igrača u BiH, te uvijek suprotan stav svim članicama Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC) kojeg čine strane diplomate u našoj zemlji.

Dodik i Čović su preko Ivancova bili glavna veza Moskve da održi ono što je namjeravala i ostvari svoj cilj – držati BiH izvan NATO-a i Evropske unije. Moskva želi osigurati da BiH ostane etnički rascjepkan slučaj u srcu Balkana. Ivancov je tokom svog stolovanja, ispunio tu namjeru i stvorio savezništvo između Dodika i Čovića, koji su dva najveća primjera etničke fragmentacije i disfunkcije u BiH.

Jako protiv NATO-a

Upravo su oni zajedničkim naporima uspjeli u mnogo čemu da potkopaju put BiH ka NATO savezu i Evropi. Nakon što je zavjera o državnom udaru, koju je izradilo 14 ljudi, uključujući dva ruska vojnoobavještajna oficira, 2016. godine nije uspjela uspostaviti prorusko, anti-NATO rukovodstvo u Crnoj Gori i nakon propalog pokušaja izazivanja nereda u Sjevernoj Makedoniji, fokus se prebacio na BiH koja je postala novo središte sukoba na Balkanu između NATO-a i Rusije.

Britanski historičar Marko Attila Hoare kazao je da Rusija Balkan vidi kao bojno polje na kojem može pokušati ometati širenje NATO-a i EU.

„Njima je interes da ovi sukobi budu neriješeni, da kosovsko-srpski spor ostane neriješen, kao i sukob između Makedonije i Grčke, te da BiH ostane nestabilna. To im daje način da vrše uticaj”, rekao je Hoare za Al Jazeeru.

Ivancov je otišao toliko daleko da je početkom jula ustvrdio da „integracija BiH u NATO podriva njenu sigurnost i stabilnost“. Američki senat osudio je Ivancovu izjavu, tvrdeći da je usmjerena na „podrivanje suvereniteta BiH“. Ivancov je i ranije govorio i radio slične stvari. U septembru 2018. godine, mjesec dana prije općih izbora u BiH, mediji su izvijestili da je ruska obavještajna služba sponzorisala izborne prevare kako bi osigurala pobjedu Dodika i Čovića. Ivancov je čak i govorio u korist Čovića i Dodika, te se i tada oštro usprotivio bh. putu prema NATO-u.

Čović i Ivancov (Izvor: HDZ BiH)

Podrška idejama Čovića i Dodika

Pored toga, Ivancov je u znak zahvalnosti i nastavka saradnje Dodika i Čovića, podržao javno skoro svaku njihovu ideju i zahtjev, čime je često ulazio u unutardržavne odnose i doprinosio produbljivanju jaza.

Čović je po savjete i upute često odlazio u Zagreb, te se vraćao sa zahtjevima koji su narušavali stabilnost i mir u BiH. Kada je bila tema „hrvatskog pitanja“ i ustavne reforme BiH (kako je Čović kazao „nadogradnja Daytonskog sporazuma za što je nužna ustavna reforma temeljena na načelima federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti i legitimnog predstavljanja“), a što je vodilo ka stvaranju trećeg entiteta u BiH, Ivancov je bio na strani Čovića. Kazao je tada kako je to stvarnost, te da se to ne može zanemariti i da se mora naći rješenje. Također, kada god je Čović tražio promjenu Izbornog zakona, Ivancov je bio podrška. Objašnjavao je kako je izmjena Izbornog zakona BiH jedno od najbitnijih pitanja, te da će „Ruska Federacija uvijek pružiti podršku BiH kao državi tri državotvorna i ravnopravna naroda“.

I svom saradniku Dodiku Ivancov je uvijek izlazio u susret. Koliko je išao po instrukcije u Srbiju, toliko je Dodik boravio i u Moskvi. Što je ekonomska situacija u RS-u postajala gora, to je kod Ivancova otvorenije lobirao za rusku finansijsku podršku. Činjenica je da je Rusija BiH isplatila 125 miliona dolara na osnovu otplate duga iz jugoslovenskog doba, ali to je, prema pisanju bh. medija, prije svega bio „pojas za spašavanje Dodika“. Ivancov je sa Dodikom uglavnom razgovarao o unutrašnjim pitanjima poput odluke Ustavnog suda BiH da zabrani održavanje referenduma o Danu RS.

Dodik i Ivancov (Izvor: YouTube)

„Naš stav je vrlo jasan. Vjerujemo da narod Republike Srpske ima pravo da se izjasni o vitalnim pitanjima ”, rekao je tada Ivancov.

Ruski ambasador je podržao referendum, iako ga je Ustavni sud BiH zabranio, a EU i SAD su ga više puta osudile. Pored toga, upravo je NATO bio jedna od glavnih tema za razgovor dva političara i uvijek bi nakon sastanka u obraćanjima javnosti isticali da NATO nije budućnost BiH. Njih dvojica su bila složna u još mnogim temama kao što je odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH i crtanje međuentitetske granice.

Protivio se uredu OHR-a u BiH

Nije samo NATO bio njihova zajednička boljka. Naime, pozicija visokog predstavnika u BiH, koju trenutno obavlja Valentin Inzko, bila je problematizirana u razgovorima Dodika i Ivancova. Smatrali su da radi na štetu BiH (čitaj njihovu), te su čak i tražili da se u potpunosti ukine pozicija OHR-a. Ivancov je jasno rekao da njegova vlada smatra da visoki predstavnik više nije potreban i implicitno je ustvrdio da je cijela struktura Dejtonskog sporazuma zastarjela. Štaviše, ambasador Ivancov je optužio Zapad da pokušava potisnuti Moskvu iz regiona.

„Kada je Dejtonski sporazum bio potpisan u BiH je bilo jako veliko nepovjerenje među narodima. I poslije 25 godina BiH je suverena zemlja. Visoki predstavnik ne bi smio danas da bude kočnica napretka BiH, jer i u 14 prioriteta Brisela ne može visoki predstavnik biti na putu BiH u Evropsku uniju. Kancelarije visokog predstavnika trebala je da bude zatvorena 2007. godine, i o tome je odlučio PIK, ali i 13 godina kasnije još uvijek je ovdje“, rekao je Ivancov ove godine. Optužio je Inzka, kao i Dodik, da je on “smetnja postizanju kompromisa i donošenju odluka u BiH i da svojim izjavama zagrijava dosta komplikovanu situaciju”.

Govorio je Ivancov da dva naroda u BiH žele da se zatvori kancelarija OHR-a.

„Poslije 2007. godine u PIK-u je dominirao stav da funkciju visokog predstavnika treba da preuzme predstavnik EU. Ali pogledajte šta se dešava, visoki predstavnik često pokušava da bude i predstavnik Brisela, direktno govoreći da treba više da bude Evropske unije nego Dejtona. Za mene je taj stav neprihvatljiv“, poručio je.

Zahvaljujući dobroj saradnji, nije manjkalo ni priznanja za Ivancova. Tako je 9. januara prošle godine u povodu neustavnog dana RS, odlikovan Ordenom zastave RS sa zlatnim vijencem “za doprinos u razvoju sveukupnih odnosa između Rusije i Republike Srpske, za rad i izvanredne zasluge u međunarodnoj saradnji i učvršćenju mira, lične rezultate i dostignuća”. Orden mu je uručen ove godine na oproštajnom sastanku.

Ivancov i Željka Cvijanović (Izvor: Instagram)

Jasno je da odlazak Ivancova i dolazak novog ambasadora neće promijeniti ništa na bolje, čak šta više. Što BiH snažnije ide ka NATO I EU putu, tako su jači ruski pritisci u svim segmentima kako bi se taj put pod svaku cijenu zaustavio. Da li će čovjek preko kojeg će Rusija nastaviti da sabotira BiH biti Ivancov, Kalabuhov ili neko treći, sasvim je svejedno. Rusija je uspjela preko svojih igrača Dodika i Čovića da prodre u političke, sigurnosne i pravosudne strukture BiH, a pogotovo RS-a i velika su prijetnja po razvoj države. Iz tog razloga Zapad mora imati snažnije i konkretnije reakcije, kao odgovor na ruske igrače. Nakon Sjeverne Makedonije i Crne Gore kao primjera neuspjeha, vrijeme je da Zapad pažljivo pazi na BiH jer bh. budućnost može i treba biti samo evropska.

Slični članci

Back to top button