Finansije

Šta će biti sa kreditom MMF-a: Kriza u BiH će biti još veća?

Iako se očekivalosjednica Fiskalnog vijeća Bosne i Hercegovine na kojoj je trebalo da bude usaglašeno Pismo namjere Bosne i Hercegovine za kredit kod MMF-a od milijardu i po maraka, nije održana.

Iz Ureda federalnog premijera najavljeno je kako očekuju da se razgovori sa MMF-om aktueliziraju naredne sedmice, te da će biti postignuta saglasnost o spornim pitanjima.

Federacija Bosne i Hercegovine blizu je postizanja pune saglasnosti, kada je riječ o obavezama ovog entiteta, u kontekstu Pisma namjere i novog kredita MMF-a za Bosnu i Hercegovinu, rečeno je BHRT-u iz Ureda federalnog premijera.

“Očekujemo da se razgovori ponovo aktueliziraju naredne sedmice. Dakle, kao Bosna i Hercegovina, još nemamo usaglašeno Pismo namjere s MMF-om, ali se nadamo da ćemo u narednom periodu postići saglasnost oko istog.”

Od nadležnih institucija RS nisu dobili odgovor, ali je ranije ministrica finansija kazala da ovaj entitet ne prihvata stavke koje znače prenos nadležnosti na nivo Bosne i Hercegovoine.

Guverner Centralne banke BiH Senad Softić podsjeća da su pretpostavke za jedinstveni registar računa fizičkih lica dogovorene u pismu namjere još 2016. godine, te da to ne sprečava entitete da imaju svoje registre.

“To ne koristi Centralnoj banci nego sistemu, to će pomoći Bosni i Hercegovini u preuzetim obavezama u borbi protiv nezakonitosti u transakcijama, u platnom prometu pa i borbi u kriminalnim radnjama, kao što je borba protiv pranja novca i finansiranja terorizma”, kazao je Softić.

Međunarodni monetarni fond je jasan, bez ispunjenja kriterija nema kredita. A bez dogovora nema ispunjenja kriterija.

“Ukoliko vlasti ne zatraže ponovni početak pregovora do kraja ove sedmice, mi ćemo se onda, umjesto da pripremamo zahtjev za novi program, morati usmjeriti na pripremanje izvještaja za naš Izvršni odbor koji će isti razmatrati na proljeće”, poručuju.

Ekonomisti podsjećaju da je kredit MMF-a najpogodniji – ima najnižu kamatnu stopu, najduže rokove otplate i daje određenu edukaciju državi. Nedobijanje kredita će se negativno odraziti na ekonomiju.

Željko Šain, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA-e kaže da entitetski budžeti, bez obzira šta govore određeni nivou vlasti, oni jesu već u odgovarajućoj krizi.

Ako ne bude tih sredstava Međunarodnog monetarnog fonda, ta kriza će biti još veća i biće sve teže i finansijsko i materijalno stanje u oba entiteta”, smatra Šain.

Profesor Šain podsjeća da, osim zaduživanja kod MMF-a, postoje i mogućnosti unutrašnjeg zaduživanja, no i jedno i drugo traži sigurnu političku i pravnu stuaciju, a nje nema. Zanimljivo je da se u bankama nalazi više od 12 milijardi depozita građana. No problem je što i pravna i fizička lica sve manje vjeruju u posudbu državi.

Izvor: BHRT

Slični članci

Back to top button