Čitaj.ba

U službi naroda!

Kako će epidemija izgledati na zimu i šta će biti kada se sudari s gripom

Koliko će situacija u jesenjim i zimskim mjesecima na sjevernoj hemisferi biti loša ne zavisi samo od koronavirusa, već i od toga šta se dešava sa svim ostalim zimskim virusima, našeg ponašanja i uspjeha ili neuspjeha politike države, piše Blic.rs.

Postoji i relativno novo polje nauke koje pokazuje da jedna virusna infekcija može potencijalno da blokira drugu, ali je još nepoznato kako bi to moglo da izgleda u slučaju koronavirusa.

Da li će se virus lakše prenositi zimi?

Ovo je veliko pitanje bez konačnog odgovora, ali nauka preteže ka potvrdnom odgovoru. To se u velikoj mjeri temelji na onome što znamo o drugim virusima.

Postoje četiri druge vrste koronavirusa koji izazivaju simptome prehlade. Svaki od njih se zimi lakše širi. Grip, rinovirusi i respiratorni sinicijalni virus (RSV) imaju slično ponašanje.

“To može biti sezonski, zasnovano na drugim virusima čiji je vrhunac zimi. Ali još uvijek slabo razumemo mehanizme širenja – da li su to meteorloški uslovi ili ljudsko ponašanje”, istakli su iz Londonske škola za higijenu i tropske bolesti.

Svi virusi bolje preživljavaju van tijela kada je hladno, Britanska naučno savjetodavna grupa za vanredne situacija kaže da je temperatura oko 4 stepena posebno pogoduje COVID-19. Također, zimi je manje UV zraka, koji inaktiviraju virus. Okupljamo se u zatvorenom prostoru češće kada krene loše vrijeme, manje otvaramo prozore i samim tim se manje provjetrava. Sve ovo može da pomogne u širenju koronavirusa.

R faktor, odnosno broj ljudi na koje svaka zaražena osoba može da prenese virus, je ključan u širenju virusa. Što je manje u porastu, to znači da manju pojavu novih slučajeva.

Da li će drugi zimski virusi poput gripe biti problem?

Postoji veliki strah da ćemo biti pogođeni dvostrukom neprijatnošću – sezonskim gripom i drugim talasom koronavirusa.

Masovna transformacija društva i način na koji se ponašamo – od češćeg pranja ruku, nošenja maski, socijalne distance i rada od kuće – izgleda je imao uticaj i na druge viruse.

Karantin u Hong Kongu je suzbio sezonu gripe, a u Australiji, gdje je trenutno zima, gotovo da nema sezone gripa ili će stići neobično kasno. Slična slika o gripu i ostalim zimskim virusima javlja se i u drugim zemljama na južnoj hemisferi uključujući i Čile i Južnu Afriku.

Međutim, opasno je pretpostaviti da će se isto dogoditi tokom zime na sjevernoj hemisferi. Zatvaranje škola i ograničavanje letova tokom sezone gripe mogle bi da imaju uticaj, ali sada neke zemlje rješavaju da se ne zaključavaju.

Ako postoji visoki nivo ostalih zimskih virusa koji izazivaju kašalj i temperaturu, kao i koronavirus, tada će morati da se testira daleko više ljudi.

Šta se događa kada se virusi pomiješaju?

Jedan od naučno najzanimljivijih i neobjašnivih aspekta zime je kako će se novi korona virus ponašati u zajednici sa drugim virusima.

Svi respiratorni virusi pokušavaju da infiricaju isti dio vašeg tijela – ćelije u nosu, grlu i plućima. To može dovesti do konkurencije.

Studije su pokazale da jedna virusna infekcija u osnovi može da skloni drugu sa puta. Na primjer, velika epidemija rinovirusa možda je doložila pandemiju svinjske gripe 2009. godine u nekim evropskim zemljama.

Jedno od objašnjenja je opšti imuni odgovor na jednu infekciju, koji spriječava drugu da uđe.

Izvor: Blic
Pratite nas:
Follow by Email
Facebook
Twitter