Čitaj.ba

U službi naroda!

Otkriće bh. naučnika: Ovaj lijek mogao bi pomoći u terapiji za COVID-19

Virus SARS-CoV-2 koji se pojavio prije nekoliko mjeseci i u svim zemljama svijeta blokirao normalan život izazivajući pandemiju COVID 19, osim brojnih negativnih posljedica animirao je i naučnu javnost. Naučnici širom svijeta pokušavali su pronaći odgovore, lijek i načine kako se izboriti s novim virusom.

U propitivanja o tom virusu i diskusije kako pomoći u liječenju, uključili su se i bh. naučnici.

Tako su neuropsihijatrijska epidemiologinja dr. Fadila Serdarević s Univerziteta u Roterdamu te psihijatar Senad Hasanagić s Klinike za psihijatriju KCUS-a još na početku pandemije objavili rad u uglednom međunarodnom časopisu European Respiratory Journal u kojem su ukazali na potencijalna antivirusna, ali i antiupalna svojstva lijeka memantin koji je inače registriran za liječenje srednje teške ili teške demencije.

Kako u razgovoru za Fenu kaže doktor Hasanagić, pozvali su istraživače i ljekare da ispitaju potencijalnu efikasnost memantina u prevenciji ali i tretmanu COVID-19. Prednost memantina nad mnogim drugim lijekovima koji se ispituju jeste to što je dostupan, godinama prisutan na tržištu lijekova te neškodljiv.

Riječ je o lijeku za koji dr. Hasangić ističe da nažalost ne postoje relevantni klinički podaci o njeovoj efikasnosti kod ljudi, što iznenađuje.

Rad je izazvao pažnju i u svjetskim naučnim krugovima te je citiran od vrhunskih njemačkih naučnika, akademika Njemačke akademije nauka, neuroznanstvenika Petera Riederera i virusologa Volkera ter Meulena (bivši predsjednik Akademije). Oni su citirali ovaj rad u svom članku o posljedicama SARS-COV-2 COVID-19 infekcije na mozak.

“U prvim mjesecima pandemije COVID-19 ljekari i istraživači su se pretežno fokusirali na liječenje i istraživanje oštećenja pluća i sprečavanje tromboze krvnih sudova usljed infekcije virusom. Međutim vrlo brzo se spoznalo da COVID-19 utiče i na mozak. Počeli su da stižu izvještaji o tome da jedan broj oboljelih osoba razvije delirijum – stanje zbunjenosti praćeno dezorijentisanošću i nemirom, a ovakvo stanje se kod nekih pacijenata javlja čak i prije nego što se dokaže pozitivnost na virus SARS-CoV-2 odnosno prije pojave temperature i smetnji s disanjem”, kazao je doktor Senad Hasanagić.

On također pojašnjava da se danas zna da COVID-19 može dovesti do pojave neuroloških ali i psihijatrijskih simptoma, a opisani su slučajevi moždanog udara, upale mozga, akutne psihoze, poremećaja pamćenja i drugih koji su najvjerovatnije bili izazvani patološkim procesima pokrenutim infekcijom koronavirusom.

“Poseban problem su psihički problemi koji se javljaju kao posljedica psihološkog stresa usljed COVID-19 pandemije. Iako postoji mogućnost da virus može prodrijeti i inficirati mozak direktno, tako oštećujući moždano tkivo, ipak se čini da posljedice na mozak nastaju najčešće zbog pretjerane aktivacije imunološkog sistema nakon infekcije samih pluća. Takva upalna reakcija organizma s posljedičnim teškim oštećenjem tkiva i organa te začepljenjem krvnih sudova se često naziva citokinska oluja zbog nekontrolisane produkcije citokina – snažnih medijatora upalnog procesa. Dakle virusna infekcija pokrene odbrambeni odgovor organizma koji, paradoksalno, na kraju našteti organizmu”, pojašnjava doktor.

On je također podvukao da je važno utvrditi koji od ta dva različita mehanizma (direktna infekcija mozga ili pretjerana aktivacija imunog sistema) dominantan kada su u pitanju neuropsihijatrijske posljedice COVID-19, s obzirom na to da zahtijevaju potpuno različite pristupe i tretmane.

Doktor Hasanagić navodi da je u eksperimentalnom modelu neuroinvazija s mutiranim sojem koronavirusa HCoV-OC43 (jedan od sedam poznatih koronavirusa koji inficiraju ljude), memantin djelovao kao zaštita, odbrana tj. smanjio je stopu smrtnosti i inhibirao stopu replikacije koronavirusa u centralnom nervnom sistemu životinja.

“Također, memantin može vršiti protuupalno dejstvo smanjenjem infiltracije limfocita u mozak, što je dokazano kod miševa zaraženih virusom japanskog encefalitisa (JEV). U zaključku bismo mogli pretpostaviti da memantin može smanjiti virulenciju i patogenost SARS-Cov-2 i potencijalno djelovati i u plućima i mozgu, međutim takve tvrdnje zahtijevaju daljnje temeljite eksperimentalne, epidemiološke i kliničke potvrde”, podvukao je on.

Hasanagić je također naveo da je prije nekoliko mjeseci objavljena manja studija slučajeva provedena u Poljskoj u kojoj je utvrđeno da su starije osobe koje su u redovnoj terapiji primali adamantine uključujući memantin, ukoliko bi se inficirale s virusom SARS-Cov-2 imale blažu kliničku sliku. Nažalost studija je uključila vrlo mali broj ljudi pa se uzorak ne može smatrati reprezentativnim.

Izvor: Agencije
Pratite nas:
Follow by Email
Facebook
Twitter