Čitaj.ba

U službi naroda!

Zbog trovanja ruskog opozicionara: Hoće li Njemačka zaustaviti gradnju Sjevernog toka 2

Nakon što su njemački doktori utvrdili da je ruski opozicioni vođa Aleksej Navalni otrovan Novičokom, supstancom koja može uzrokovati smrt čak i ako se primi u malim količinama, stigle su i prve reakcije iz Njemačke. Naime, njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je kako “ne isključuje” mogućnost zaustavljanja gradnje gasovoda Sjeverni tok 2. Ako se to desi, bila bi to najveća politička i ekonomska katastrofa ruskog predsjednika Vladimira Putina.

U izjavi koju su izdali ministri inostranih poslova zemalja G-7, kaže se da je Njemačka, gdje je Navalny liječen u berlinskoj bolnici, zaključila da je on „žrtva napada hemijskim nervnim agensom grupe „Novičok“, supstance koju je razvila Rusija.“ Pozvali su Rusiju da istraži ko je odgovoran za trovanje, „imajući u vidu ruske obaveze prema Konvenciji o hemijskom oružju“.

Navalni, koji je  ključna ruska opozicijska ličnost, je osjetio jake bolove i mučninu na ruskom domaćem letu 20. augusta, te je avionom prebačen iz sibirskog grada Omska u berlinsku kliniku u vještački izazvanoj komi, gdje je vojni laboratorij otkrio da je ovaj aktivista za borbu protiv korupcije otrovan vojnim nervnim agensom sovjetskog stila iz grupe Novičok. Laboratoriji u Švedskoj i Francuskoj složili su se sa zaključcima njemačkih doktora. Ovaj agens je prije dvije godine korišten u pokušaju atentata u Velikoj Britaniji na bivšeg ruskog obavještajca Sergeja Skripala i njegove kćerke. Četiri mjeseca kasnije, Britanka Dawn Sturgess umrla je zbog posljedica trovanja Novičokom, a njen partner je također završio u bolnici iz istih razloga. Britanski premijer Boris Johnson, u zvaničnom odgovoru koji je objavljen u septembru, opisao je slučaj trovanja Navalnija kao nečuveno i rekao je da „ruska vlada sada mora objasniti šta se dogodilo gospodinu Navalniju“.

Hoće li Njemačka zadati najveći ekonomski udarac Rusiji?

Njemačka kancelarka Angela Merkel mogla bi zadati najveći udarac Kremlju otkazivanjem učešća svoje zemlje u gradnji ruskog gasovoda Sjeverni tok 2. Glasnogovornik njemačke kancelarke Steffen Seibert, upitan od strane novinara insistira li Merkel još uvijek na odvajanju slučaja Navalni od projekta Sjevernog toka 2, rekao je: „Kancelarka smatra da je pogrešno bilo šta isključiti.“ Također je dodao da „Berlin sigurno neće čekati na odgovor iz Moske mjesecima ili čak kraj godine“.

Njemački ministar inostranih poslova Heiko Maas rekao je da bi ruska reakcija negiranja odgovornosti u slučaju Navalni mogla odrediti hoće li Njemačka otkazati podršku projektu Sjeverni tok 2 koji se gradi za Gazprom, a koji bi ruski plin doveo u Njemačku. Liderka njemačke stranke Zelenih Annalena Baerbock rekla je da Sjeverni tok 2 „dijeli Evropu“.

Merkel i Putin (Izvor: Reuters)

Ukrajina i članice EU Poljska, Estonija, Latvija i Litvanija protive se Sjevernom toku 2, a Sjedinjene Države pokušale su zaustaviti projekt brojnim sankcijama u posljednjih nekoliko godina. Američki državni sekretar Mike Pompeo je krajem septembra za njemački list Bild rekao da Washington pokušava stvoriti koaliciju zemalja koja će blokirati Sjeverni tok 2.

„Nadamo se da gasovod Sjeverni tok 2 neće biti završen. Radimo na tome da izgradimo koaliciju koja će spriječiti da se to dogodi. Nadamo se da će njemačka vlada to vidjeti na ovaj način, bilo zbog toga što se desilo Navaljnom ili zbog stvarnih sigurnosnih implikacija koje proizlaze iz ovisnosti o ruskom plinu“, rekao je Pompeo.

Kontroverzni projekt, koji se počeo graditi 2018. godine, finansira pet energetskih koncerna, a uključuje 600 izvođača. Do sada je u ruske, finske, švedske i njemačke vode položeno 1.855 kilometara cjevovoda, što bi značilo da je Sjeverni tok 2 skoro završen, iako prema mišljenjima stručnjaka nije ni bilo potrebe za njegovom gradnjom.

„Sjeverni tok 2 nije nužno potreban za osiguravanje opskrbe energijom Savezne Republike Njemačke i Evrope“, rekao je Christoph Weber, profesor sa Sveučilišta Duisburg-Essen. „Osim toga dostupan je zemni plin iz različitih izvora, bez obzira radi li se o Norveškoj, SAD-u ili sjeveru Afrike“, dodao je Weber za DW. I Marc Oliver Bettzüge, direktor Instituta za energetsku ekonomiju (EWI) Univerziteta u Kölnu, smatra da neće biti „rupa“ u opskrbi energijom u slučaju da se doista obustavi gradnja Sjevernog toka 2. Novi gasovod je „energetsko nepotreban, ekološki štetan i ekonomski neisplativ“, tvrdi Klaudia Kemfert, koautorica jedne studije objavljene 2018. Čak i ruski analitičari sumnjaju da će se taj projekt isplatiti ruskom koncernu Gazpromu.

Iako se neke evropske zemlje i dalje zalažu za nastavak gradnje gasovoda Sjeverni tok 2, brojni analitičari i politolozi smatraju da je ovaj projekt dugoročni geopolitički i ekonomski poduhvat koji će Evropsku uniju učiniti ekonomski ovisnom o Rusiji i potkopati evropsku sposobnost da poduzmu odlučne korake protiv ove vrste ruskog malignog ponašanja.

Podsjećamo, ruske vlasti su odbile pokrenuti kriminalističku istragu slučaja Navalni, rekavši da nisu pronađeni čvrsti dokazi o trovanju, ali glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je kazao da se Moskva nadala saradnji s Njemačkom na tom slučaju, iako su „njezini napori da to učini do sada bili odbijeni“.

Treba imati na umu da su i ovakva dešavanja dio strategije Putinovog režima da ispuni svoje ciljeve. Tokom proteklih godina svjedoci smo da je ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje nepredvidiv partner: diktira svim polugama ruske vlasti, promijenio je ustav da bi produžio vrijeme na funkciji i pokazao se otvoreno neprijateljskim prema EU. Nakon slučaja Navalni, primjetno je da je oživjela ruska informaciona mašina. Više od hiljadu informacija je plasirano u medije od strane službenih i tajnih ruskih medijskih platformi i svi viši zvaničnici ruske vlade su se uključili u pokušaje obmanjivanja javnosti. Putin je lično nazvao francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i rekao mu da se Navalni sam otrovao. Ruska Federacija nastavlja da radi šta želi kako bi „posijala“ zbunjenost, nemir i nesklad, ali i kršila međunarodne norme i zakone. Upravo zbog toga Sjevemi tok 2 ima važnu ulogu. Izvori smatraju da ukoliko bi se napravio pritisak Rusiji zbog njenih štetnih aktivnosti, moglo bi se zahtjevati da Rusi prestanu sa neprihvatljivim aktivnostima kao što su bahato ponašanje, hakiranje evropskih parlamenata, „zatrpavanje“ medija svojim dezinformacijama, miješanje u izbore i slično. Analitičari su složni, zaustavljanje Sjevemog toka 2 je mjera koja bi poslala veoma jasnu i čvrstu poruku Kremlju.

Pratite nas:
Follow by Email
Facebook
Twitter