Čitaj.ba

U službi naroda!

U svijetu prvi put više od pola miliona zaraženih

U svijetu je po prvi put u 24 sata zabilježeno više od pola miliona zaraženih, 504.419, od čega je 245.787, nikad više i u Evropi. Nakon drastičnog porasta broja mrtvih u Evropi od 2754 slučaja i u srijedu su od COVID-19 umrle 2504 osobe, više od trećine svih žrtava u svijetu. U svijetu je u protekla dva dana bilo ukupno 14.145 smrtnih ishoda. Samo dva puta u aprilu bilo je gorih 48 sati.

Belgija, još uvijek treća zemlja u svijetu po smrtnosti, doduše jer smrću od COVID-19 smatraju i kad je klinički utvrđena vjerojatnost zaraze, postaje jedno od najvećih europskih žarišta. Proljetos. 15. aprila zabilježili su najveći dnevni porast zaraženih od 2454 slučaja, a od 14. oktobra broj zaraženih nije bio manji od sedam tisuća, a jutros po Worldometeru imaju 21.048 zaraženih u posljednja 24 sata, a u proteklih 48 sati ukupno 271 smrtni slučaj, što je na rubu prema crnim brojkama koje su imali u travnju.

Brojne evropske zemlje vode bitku za očuvanje svoga zdravstvenog sistema jer će se u protivnom vrlo brzo naći u okolnostima kakve su već iskusile proljetos, a neke na istoku Evrope suočavaju se s okolnostima kakve nikad nisu imali.

Broj aktivnih slučajeva zaraze u tri sedmice više je nego udvostručen od 2,3 na 5,2 miliona, prema podacima Worldometera. Od 23. oktobra više je od 200.000 novozaraženih svakoga dana, dok ih je 7. oktobra bilo 92.000. Neke evropske zemlje protekla dva dana su se s brojem smrtnih slučajeva približile proljetnim katastrofalnim crnim brojkama.

I broj teško oboljelih protekle sedmice rastao je petstotinjak dnevno, a u srijedu za hiljadu na 19.000. Sve te brojke govore da mjere poduzete diljem Evrope još ne daju znatnije rezultate jer sedmični trendovi govore da tek slijede dva-tri najgora dana. Čak 24 evropske zemlje imale su i više od hiljadu zaraza. Virus se ubrzano širi svuda u okruženju.

Dok je u Evropi od početka pandemije smrt od COVID-19 službeno potvrđena u 256.190 slučajeva uz 3,58 miliona oporavljenih, što je smrtnost od 6,6%, u svijetu je umrlo 1,17 miliona ljudi uz 32,5 miliona oporavljenih, što je smrtnost od 3,5%.

U Hrvatskoj je 1,7%, iako na to utiču kriteriji za “oporavljene” i “aktivne” za što smo već zaključili da su kod nas očigledno najniži među evropskim zemljama, pa neke zemlje s blažim porastom broja zaraženih imaju daleko više aktivno zaraženih, i proporcionalno manje oporavljenih. Prema tim površnim procjenama, kad bi sada stalo širenje zaraze, od 12.736 aktivno zaraženih 216 bi umrlo, u Evropi 330.000, a u svijetu 374.000.

I najistaknutiji američki znanstvenik i vodeći epidemiolog Anthony S. Fauci, u martu je procjenio od 100 do 200 hiljada žrtava u SAD-u, što se tada činilo pretjeranim pa se naknadno i sam korigirao kako je izglednije oko 60.000.

I američki predsjednik Donald Trump u maju je iznio predviđanja o 75 do 100 hiljada mrtvih u SAD-u. Američki Institut za metriku i procjene u zdravstvu početkom svibnja povećao je svoje projekcije na 135.000 do početka augusta, a potom 220.000 do novembra. SAD je do jučer imao 232.000 žrtava. Taj je Institut Hrvatskoj predviđao 600 umrlih do kraja augusta te 1400 do početka oktobra. Predviđali su nam krajem septembra 25 smrtnih slučajeva dnevno i potrebu za 250 respiratora. U srijedu je bilo zauzeto 68 respiratora. Do 15. oktobra u našim je bolnicama bilo 439 oboljelih od COVID-19, u 12 dana ih je broj udvostručen, u srijedu 932.

Kontroverzna studija

Zanimljiv je primjer studije procjene smrtnosti tima sa sveučilišta Stanford pod vodstvom jednog od najcitiranijih znanstvenika današnjice Johna P.A. Ionannidisa, čiji su kontroverznu studiju prenosili mediji i autori koji zagovaraju stav o preuveličavanju opasnosti od pandemije, te pretjeranoj reakciji s “lockdownom”, što je, doduše, sve zastupljenije stajalište. Prema toj studiji temeljenoj na analizi niza znanstvenih radova te rezultatima seroloških testiranja, smrtnost od koronavirusa procijenjena je znatno niže, između 0,12 i 0,2%, puno bliže smrtnosti od gripe, i daleko od početnih procjena WHO-a od 3,5%.

Međutim, neki su znanstvenici odbili raditi na toj studiji zbog korištenja nepouzdanih testova i sporne metodologije, a nakon niza upućenih kritika studiji, tim sa Stanforda korigirao je neke nalaze.

Potom su i zviždači otkrili da je jedan od donatora studije bio vlasnik aviokompanija David Neeleman. Ionannidis se za BuzzFeed News branio kako nije znao ko je sve financirao studiju, te da tko god da je, nije znanstvenicima dao uputu u kojem smjeru studija treba ići.

Naime, rezultati studije poklopili su se s interesima Neelemana da se liberalizira strategija odnosa prema virusu u korist ekonomije. Neeleman se u jednoj kolumni pohvalio kako je i osobno upoznao trojicu znanstvenika sa Stanforda dok su radili na studiji. Sam Ioaninidis 17. marta na Statnews.com objavio je kritički osvrt zbog loše reakcije na pandemiju jer odluke nisu bile temeljene na stvarnim podacima pa je umjesto pandemije koja se događa jednom u stoljeću to nazvao “fijaskom jednom u stoljeću”. Temeljeći svoj izračun na analizi smrtnosti na kruzeru Diamond Princess, Ionannidis je izračunao da ako se zarazi 1% američke populacije (oko 3,3 miliona) da bi to značilo 10.000 smrtnih slučajeva. To jest ogroman broj, ali da nismo znali za novi virus i da nije bilo PCR testova, ustvrdio je, broj ukupnih smrtnih slučajeva zbog “bolesti slične gripi” ove godine ne bi izgledao neobično. Još je dodao:

“Neki su zabrinuti da bi 68 smrtnih slučajeva do 16. ožujka u SAD-u, moglo eksponencijalno rasti do 680, 6800, 68.000, 680.000… sa sličnim obrascem diljem svijeta. Je li to realan scenarij, ili loša znanstvena fantastika?”.

U SAD-u je dosad zaraženo devet miliona ljudi i čak kad bi na svaka tri miliona uračunali po 10.000 žrtava iz Ionannidisove procjene, ispalo bi da je pogriješio za 200.000. Nema u svijetu naučnika kojeg ovaj virus nije namagarčio. Na žalost! To samo govori kako s procjenama treba biti oprezan, a osobito se ne treba zanositi unaprijed kreiranim stavovima “za” i “protiv” oštrije i blaže strategije u izboru mjera. I znanstvenici su samo ljudi.

Izvor: Večernji list
Pratite nas:
Follow by Email
Facebook
Twitter