Uncategorized

OBAVIJEŠTEN JE ZENIČKI MUP: Hrvatska SOA ponovo selefijama nudila da “odrade nešto” u mesdžidu Stranjani

Bosanskohercegovački državljanin koji živi u Hrvatskoj, obavijestio MUP ZDK da pripadnik SOA-e na njega vrši pritisak da sarađuje s tom obavještajnom agencijom te da od njega traži da “odradi” nešto u mesdžidu Stranjani kod Zenice. U isti mesdžid službenici SOA-e slali su i Haruna Čelenku, koji je prošle godine svjedočio da su preko njega namjeravali podmetnuti oružje bh. selefijama. Direktor SOA-e tada je potvrdio kontakt s Čelenkom. Tužilaštvo BiH odbilo je provoditi istragu.

Bosanskohercegovački državljanin Halid B., čiji je otac arapskog porijekla (otac otišao na ratište u Siriju), a majka Bosanka, pozvao je 3. oktobra pripadnike MUP-a ZDK i obavijestio ih da se nalazi na privremenom radu u Hrvatskoj te da službenici SOA-e na njega vrše pritisak da radi za obavještajnu agenciju susjedne države.

“Tokom telefonskog razgovora mi je u kratkim crtama ispričao da pripadnik SOA-e na njega vrši pritisak na način da od njega traži da radi za navedenu obavještajnu agenciju, a da će mu, zauzvrat, riješiti bolji status u Republici Hrvatskoj, polaganja vozačkog ispita i druge benefite. Halid B. mi je u razgovoru rekao da bi on trebao da “odradi” nešto u mesdžidu u Strnokosima-Stranjani, područje grada Zenica (mesdžid koji egzistira i u kojem se okupljaju pripadnici tzv. vehabijsko-selefijskog pokreta, a koji nije ušao u sastav IZBiH)”, navedeno je u izvještaju koji su 7. oktobra ove godine sačinili pripadnici MUP-a ZDK.

Policijski inspektori su procijenili da je informacija “tačna bez sumnje”.

Podsjećamo, sigurnosnim agencijama u BiH prije skoro dvije godine javio se i Harun Čelenka, selefija iz Zenice nastanjen u Travniku, koji je ustvrdio da su mu službenici hrvatske SOA-e nudili da prebaci oružje u mesdžid Stranjani kod Zenice. Dakle, isti mesdžid u kojem je i Halid B. trebao “odraditi” nešto. Čelenku je, podsjećamo, obrađivao službenik SOA-e po imenu Davor.

„Od mene je tražio da prenesem iz Doboja ruksak oružja, da li je to eksploziv, oružje, nisam bio siguran. To sam trebao da uzmem u Doboju, a da to negdje ostavim kod mesdžida u Stranjanima. Ja gore nikad nisam ni bio. Oni bi to javili policiji u Bosni, koja bi našla to oružje gore. Kao, akcija bi se izvela da selefije imaju oružje“, ustvrdio je tada Harun Čelenka, priloživši i prepisku s hrvatskim obavještajcem kojeg je momorisao kao Davor Mehaničar.

Da je SOA imala konakte s ovim svjedokom, potvrdio je i direktor te obavještajne agencije Daniel Markić.

“Mi smo sa H. Č. razgovarali, mi znamo tko je on”, rekao je 21. marta prošle godine direktor SOA-e.

Nakon što je ova priča dospjela u javnost, reagiralo je Tužilaštvo BiH, koje je u roku od 12 dana ekspresno saopćilo da neće voditi istragu u ovom predmetu, jer “nema osnovane sumnje”. Postupajući tužilac bio je hrvatski državljanin Oleg Čavka, koji je, prema informacijama Istrage, tokom “provjera” vršio pritisak na svjedoka Haruna Čelenku da promijeni svoj iskaz.

Osim Čelenke, bh. policijskim i sigurnosnim agencijama kasnije se javilo više od deset bh. državljana koje je SOA tjerala na saradnju ucjenjujući ih oduzimanjem radne dozvole. Od svih njih su tražili informacije o terorističkim kampovima u BiH. U pitanju su, uglavnom, bh. državljani na privremenom radu u Hrvatskoj.

Osim radnika, SOA je ucjenjivala i jednog od studenata koji su živjeli u Zagrebu.

“Nalazili smo se na kafi u ‘Leggieru’ u Lastovskoj ulici, bili smo često u ‘McDonald’su’. Nudio mi je ponekad novac, a nerijetko je na mene vršio pritisak. Prijetio mi je protjerivanjem iz Hrvatske. Tražio je od mene šifru mog Facebook profila. Tražili su od mene da idem u mesdžid Oaza u Zavidovićima, gdje se okupljaju selefije. Tražili su od mene da idem u Gornju Maoču i Bočinju, pa da boravim tamo određeni period. Odbio sam”, svjedočio je bh. državljanin E. O., kojeg su potom protjerali iz Zagreba.

Ovaj svjedok nikad nije saslušan u Tužilaštvu BIH, kojim rukovodi državljanka Republike Hrvatske Gordana Tadić.

“To su hrvatska Obavještajno-sigurnosna agencija SOA i Obavještajno-sigurnosna agencija BiH OSA morale riješiti između sebe i to ni u kom slučaju nije smjelo izaći u javnost, jer je to dovelo do uznemiravanja građana”, kazala je tada Gordana Tadić, koja je predmet SOA, rekosmo, dodijelila još jednom hrvatskom državljaninu – Olegu Čavki.

Kako nikakve pravosudne reakcije nije bilo iz BiH, SOA je nastavila sa pritiscima na bh. državljane iznuđujući od njih iskaze kojima bi BiH povezali s terorizmom. U septembru ove godine, hrvatska obavještajna agencija objavila je javni izvještaj u kojem direktno spominje BiH u kontekstu terorizma.

“Radikalno tumačenje islama u državama jugoistočnog susjedstva i dalje je prisutno. Postojanje enklava u kojima se prakticira radikalno tumačenje islama te se ne priznaju zakoni i demokratski poredak države domaćina, predstavlja sigurnosni rizik. Dodatni sigurnosni rizik predstavlja i povratak ‘džihadista’ iz Sirije i Iraka u matične države, od kojih su brojni na ratište otišli upravo iz navedenih enklava. Ove dvije pojave mogle bi utjecati na dodatni stepen radikalizacije i širenje radikalnog tumačenja islama”, navedeno je u dijelu izvještaja koji se odnosi na BiH.

U jesen prošle godine, francuski predsjednik Emmanuel Macron nazvao je BiH tempiranom bombom zbog navodnih veza s terorizmom. Direktor hrvatske SOA-e Daniel Markić posjeduje francusko državljanstvo. Hrvatski mediji su 2016. godine, najavljujući njegovo imenovanje za direktora Sigurnosno-obavještajne agencije Hrvatske, objavili da je Daniel Markić “čovjek sa odličnim vezama u obavještajnim službama Francuske”.

Markića je u svojoj knjizi spominjao i francuski obavještajac Philippe Rondot, poznat po hapšenju teoriste Carlosa Šakala.

Krajem prošle sedmice, Hrvatski narodni sabor, sa Draganom Čovićem na čelu, “podržao je francuskog predsjednika Macrona u njegovoj borbi protiv terorizma”.

“Kao krovna politička institucija Hrvata u BiH, HNS BiH pruža punu potporu predsjedniku Francuske Emmanuelu Macronu u borbi protiv islamskog terorizma. Hrvati Bosne i Hercegovine osjetili su posljedice ekstremnog islamističkog djelovanja tijekom rata u BiH 1992. – 1995., a naročito kroz teroristički napad auto-bombom u Mostaru 1997., ubojstva hrvatskih policajaca u Središnjoj Bosni, te ubojstvom članova katoličke obitelji Anđelić na Badnjak 2002.”, navedeno je u saopćenju HNS-a, koje je naišlo na brojne osude u Sarajevu.

(Izvor: Istraga.ba)

Slični članci

Back to top button