Svijet

Od špijunaže po Evropi ne odustaju: Holandija protjerala dvojicu Rusa

U zadnjem mjesecu 2020. godine, Holandija je protjerala dvojicu Rusa koji su radili u zemlji kao diplomate zbog špijunaže. Holandska obavještajno-sigurnosna služba (AIVD) rekla je da su oni radili za rusku inostranu obavještajnu službu SVR. Navodno su prikupljali obavještajne podatke o visokotehnološkim firmama u Holandiji.

AIVD je rekao da je jedan od Rusa “izgradio značajnu mrežu izvora, te da su svi bili ili su i dalje aktivni u holandskom visokotehnološkom sektoru“. On je navodno ciljao firme koje se bave umjetnom inteligencijom, poluprovodnicima i nanotehnologijom, kako za civilnu tako i za vojnu primjenu, uključujući oružane sisteme. Drugi Rus je navodno imao „sporednu ulogu“. Obojica su plaćala izvorima za informacije koje su skupljali i proslijeđivali nadležnim.

„Ministarstvo inostranih poslova je dvojicu ruskih diplomata proglasilo ‘persona non grata’. To znači da im više nije dozvoljeno da djeluju kao diplomate u Holandiji i da moraju napustiti našu zemlju“, kaže se u saopštenju.

I prije bili meta ruskih špijunskih napada

Podsjećamo, holandska Evropska agencija za lijekove ranije je bila meta hakerskih napada. Naime, tada su hakeri, za koje se sumnja da su bili bili ruski agenti, pristupili nekim podacima o vakcinama protiv koronavirusa. Međutim, nema dokaza o povezanosti između ta dva događaja.

Također, Holandija je protjerala četiri ruska špijuna 2018. godine nakon što su pronađeni kako pokušavaju hakirati Organizaciju za zabranu hemijskog oružja u Hagu (OPCW), iz automobila parkiranog u susjednom hotelu.

U vrijeme navodnog pokušaja hakiranja, OPCW je mjesec dana ranije u Velikoj Britaniji provjeravao vrstu nervnog sredstva koje se koristilo u pokušaju ubistva bivšeg ruskog agenta Sergeja Skripala i njegove kćerke.

Također je istraživao navodni plinski napad sirijskog režima kojeg podržava Moskva na grad Douma, što je rezultiralo zračnim udarima pod vodstvom SAD-a.

Ruska ambasada u Hagu (Izvor: Getty)

Brojne afere ruske špijunaže u Evropi

Ovo je samo jedan od posljednjih slučajeva špijunaže pod kontrolom Rusije u Evropi. Naime, Zapadni sigurnosni agenti zaključili su da su ove operacije, a potencijalno i mnoge druge, dio koordinirane i trajne kampanje za destabilizaciju Evrope, koju je izvršila elitna jedinica unutar ruskog obavještajnog sistema kroz procese sabotaže, špijuniranja i atentata.

Grupa, poznata kao Jedinica 29155, djelovala je najmanje desetljeće, ali su je u Evropi skoro otkrili. Obavještajni službenici kažu da nije jasno koliko često se jedinica mobilizira i upozoravaju da je nemoguće znati kada i gdje će napasti njeni operativci. Svrha jedinice 29155, koja se ranije nije spominjala, pokazuje kako se ruski predsjednik Vladimir Putin aktivno bori protiv Zapada kroz tkzv. hibridni rat – mješavinu propagande, hakerskih napada i dezinformacija.

Pored njih, i druge brojne ruske jedinice, ali i „obični“ građani, su uključene u špijuniranje u različitim evropskim zemljama. Tako je npr. Bugarska u decembru 2020. godine protjerala ruskog diplomatu zbog špijunaže. Kako su navele vlasti ove zemlje, Rus je bio uključen u aktivnosti vojne špijunaže, te je skupljao osjetljive vojne informacije, uključujući broj američkih vojnika raspoređenih u Bugarskoj tokom vojnih vježbi, a bio je u kontaktu s bugarskim državljaninom koji je imao pristup tajnim podacima koje je otkrio za novac.

Prošle godine je i Danska bila subjekt ruske špijunaže. Ruski državljanin koji živi u ovoj zemlji optužen je za špijunažu, a otkriven je u julu. Optužen je da je, između ostalog, ruskoj obavještajnoj službi otkrio informacije o danskoj energetskoj tehnologiji, a informacije je skupljao iz danske firme u kojoj je radio.

Vladimir Putin (Izvor: AP)

Turska je također bila mjesto gdje su Rusi špijunirali.

Naime, dvojica novinara ruske televizije NTV uhapšeni su početkom decembra jer su snimali pogone za proizvodnju dronova bez dozvole i iskaznice. Izvor u turskom ministarstvu inostranih poslova rekao je da su oni uhapšeni dok su snimali jedinicu koja proizvodi dronove. U pitanju su dronovi koje je Azerbejdžan koristio tokom sukoba oko Nagorno-Karabaha, a koji su privukli pažnju Rusije.

U Austriji je otkriven jedan od najdužih slučajeva špijunaže. Naime, penzionisani austrijski oficir je skoro 30 godina radio za Rusku vojnu obavještajnu službu (GRU). Otkriven je u septembru 2020. godine, a pokrajinski sud u Salzburgu ga je osudio na tri godine zatvora. Proglašen je krivim za vođenje tajne obavještajne akcije protiv Austrije, izdaju državnih tajni i zločin namjernog odavanja vojnih tajni.

Norveška je u augustu 2020. godine jednog ruskog diplomatu proglasila “persona non grata” zbog slučaja špijunaže koji je ranije tog mjeseca potresao ovu državu. Naime, norveškog državljanina, policija je uhapsila u jednom restoranu u Oslu dok je, navodno, predavao državne tajne podatke ruskom agentu koji je naknadno identifikovan kao ruski diplomata te je proglašen „persona non grata“.

Nisu samo vojni ili strateški razlozi bili cilj ruskih napada.

Naime, informacije o vakcini protiv koronavirusa bile su meta ruskih hakerskih napada. Nekoliko uglednih evropskih medija je objavilo vijest o pokušajima hakera ruske vlade da dobiju informacije o COVID-19 vakcini iz privatnih istraživačkih laboratorija širom Evrope kako bi napravili rusku COVID-19 vakcinu, a sve kako bi Putin prvi izašao sa vakcinom u svijet.

Ruski špijuni na Balkanu

Područje Zapadnog Balkana je također prepoznato kao strateški važno za Rusiju. Ne čudi stoga da su i ovdje provodili brojne akcije špijunaže, čak i u zemljama sa kojima imaju dobre odnose. U oktobru 2016. godine, crnogorske vlasti otkrile su zavjeru koju su osmislili srpski ultranacionalisti i domaći službenici osiguranja za svrgavanje crnogorske vlade. Prema istraživanju, oni su djelovali u savezu sa dvojicom agenata ruskog GRU-a, Eduardom Shirokovom i Vladimirom Popovom. Obojica su osuđeni u odsustvu u maju 2019.

Ruski agenti također su pokušali zaustaviti napore Grčke i Sjeverne Makedonije da riješe svoj dugogodišnji spor oko imena, a što je Sjevernoj Makedoniji otvaralo vrata ka EU. U julu 2018. godine, nekoliko sedmica nakon što je potpisan značajni Prespanski sporazum kojim je riješeno to pitanje, Atina je protjerala dvojicu ruskih diplomate zbog podrivanja ovog sporazuma u sjevernim regijama. Otprilike u isto vrijeme premijer Sjeverne Makedonije, Zoran Zaev, optužio je grčko-ruskog biznismena da je platio slavenskim makedonskim nacionalistima da ugroze Prespanski sporazum.

Ruski špijuni izazvali su probleme i u Srbiji, bliskom partneru Moskve.

U novembru 2019. godine predsjednik Aleksander Vučić optužio je bivšeg pomoćnika vojnog atašea ruske ambasade za podmićivanje penzionisanog oficira kako bi dobio povjerljive informacije. Bio je prisiljen da o tome javno govori nakon što je video snimka objavljen na YouTubeu i izazvao je negodovanje srpske javnosti.

Slučaj špijunaže u Srbiji (Izvor: YT)

Ovo su dugogodišnje operacije koje Rusija putem svojih jedinica sprovodi širom Evrope i jasno je da ne planiraju prestati. Ruska vlada uvijek negira svoju umiješanost u brojnim špijunskim skandalima, ali i bilo kakvim drugim oblicima miješanja u unutrašnje stvari drugih zemalja.

Ipak, na osnovu dostupnih dokaza, sasvim je jasno da Moskova ima svoje prste u svim ovim aferama, te da je i negiranje samo smijanje u lice Evropi. Zapravo, ruska obavještajna mreža – koja je vidljivo pojačala svoje prisustvo i operativni program u Evropi od 2014. godine – konstantno radi na podrivanju unutrašnje kohezije i jedinstva evropskih zemalja.

Samo ujedinjen zapadni front sa jasnim setom zakona, mjera i sankcija, može se suprotstaviti ovakvoj Rusiji i zaštititi nacionalnu sigurnost država i građana, te evropske interese i vrijednosti.

Slični članci

Back to top button