Svijet

Prijetnje novog ruskog ambasadora Bosni i Hercegovini pokazuju u kojem smjeru će ići ruska politika u našoj zemlji

Dodik je spreman da izazove sukob, što je skoro i javno priznao, uz prizivanje Rusije kao učesnika i zaštitnika

“Od početka je ovaj projekt bio izuzetno politiziran, jednostran, neuravnotežen i usmjeren na pogoršanje situacije u Bosni”, ustvrdio je predstavnik ruskog Ministarstva vanjskih poslova nakon što je Ruska Federacija 2015. godine uložila veto na britanski prijedlog rezolucije o Srebrenici pred Vijećem sigurnosti UN-a.

Neko bi možda na prvu pomislio da je ovu izjavu dala uvijek prisutna (kad treba napasti BiH, ili preciznije dio koji ne želi bi ruska gubernija) Marija Zaharova, portparol ovog ministarstva, no izjavu je dao Igor Kalabuhov, sadašnji ruski ambasador u BiH, a tadašnji visoki dužnosnik Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije. Da je priznanje genocida u Srebrenici pred Vijećem sigurnosti UN-a “politizacija” nakon što su dva UN-ova suda svojim presudama utvrdili da je u BiH počinjen genocid, te da to može izazvati “pogoršanje situacije u BiH”, mogu izjaviti samo oni kojima je i inače praksa nepoštivanje međunarodnog prava i poretka, kao i dio struktura koje su izvršile genocide, i oni koji ga danas negiraju.

Promjene s dolaskom Kalabuhova

Portal Avangarda je od 2016. do danas objavio destine i destine tekstova analiza, komentara, kredibilnih autora – Milivoj Bešlin, Dinko Gruhonjić, Jasmin Ahić, Srđan Šušnica, Tamara Nikčević, Safet Mušić, autora i ovog teksta… – kao i intervjua sa ekspertima i uglednim ličnostima iz cijelog regiona – Ivo Banjac, Tomislav Marković, Sonja Biserko, Nenad Čanak, Genadi Sisojev, Milorad Popović, Rada Trajković, Žarko Korać, Davor Djenero, Predrag Bošković… – u kojima su pisali, objašnjavali, demistificirali i razokrivali djelovanje Ruske Federacije i proruskih snaga, i ne samo u BiH i na Zapadnom Balkanu.

Veliki dio tih značajnih tekstova predstavljaju dokaz da je ruska politika prema BiH i Zapadnom Balkanu usmjerena (u kontinuitetu i godinama) na zaustavljanje evro-atlantskih integracija i da se u tome koristi svim raspoloživim sredstva, odnosno, koriste se svim sredstvima kako bi ojačali političke sisteme, političke partije i pojedince koji podržavaju rusku politiku i(li) su spremni da je realiziraju, uključujući čak i pokušaj državnog udara koji se desio u Crnoj Gori.

Nategnuti odnosi Rusije i SAD

Javna objava prijetnje upućene BiH, kroz saopćenje na stranici ruske ambasade u Sarajevu, došla je u vrijeme dodatne zategnutosti odnosa između SAD i Ruske Federacije, upućivanja novog godišnjeg programa reformi BiH u NATO, posjete direktora Obavještajno-sigrnosne agencije, Osmana Mehmedagića, sjedištu NATO-a u Bruxellesu, ali i žestoke geopolitičke utakmice oko vakcina i pritiska na Republiku Srpsku da se putem Narodne skupštine najavi i pokuša sprovesti otcjepljenje od BiH. Također, prijetnja dolazi u trenutku kada ruska politika nije do kraja sigurna u srpsku politiku na Balkanu, a poslije Vučićevog potpisivanja Vašingtonskog sporazuma, raskola unutar srpskog bloka u BiH, kao i raskola na relaciji Beograd-Banja Luka-Podgorica, te Dodikovog potpisa na program reformi za NATO.

Ova posljednja, ogoljena i direktna prijetnja (ruske prijetnje su i ranije upućivane prema BiH, ali ne ovako direktno) došla je neposredno nakon dolaska Kalabuhova, jednog od najmoćnijih ljudi u Ministarstvu spoljnih poslova Rusije, za ambsadora u BiH. Kalabuhov odlično zna sve o BiH, jer je od 2004. do 2010. radio u BiH u ruskoj ambasadi u svojstvu savjetnika.

Pozitivan dijalog Rusije sa Srbijom i Slovenijom

Ruska Federacija je i Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori upućivala i upućuje otvorene prijetnje, no sasvim je jasno da su tu izgubili utakmicu s NATO-om, jer prvo je Đukanović uspio ugurati Crnu Goru u NATO, a onda je poražen i proruski VMRO u Sjevernoj Makedoniji koja je ubrzo nakon togla ušla u NATO.

Sada, očito, Ruska Federacija pravi pritisak na vlasti u Republici Srpskoj kako bi radikalizirala situaciju u BiH i pokušala izdejstvovati benefite od SAD za strateške interese Ruske Federacije, ali i sankcije koje polako, ali sigurno, uništavaju rusko društvo. Nema sumnje da Rusija definitivno vjeruje da bi Dodik mogao izazvati sukob u BiH, a u vrijeme Trampove vlasti Rusija je dobila otvoren prostor u BiH i na Balkanu da nesmetano djeluje i da tako otvara žarišta u srcu Evrope.

Govoreći ruskim studentima 2019. godine Kalabuhov je, u svojstvu zamjenika direktora Četvrtog evropskog odjela MVP RF (2010-2020), naveo da su glavna područja djelovanja i zadataka Odjela – Albanija, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Grčka, Cipar, Makedonija, Rumunija, Srbija, Slovenija, Turska, Hrvatska, Crna Gora, te naglasio “pozitivan razvoj dijaloga sa Srbijom i Slovenijom.”

S pozicije zamjenika direktora u MVP RF Kalabuhov je bio i glavni ruski pregovarač s Evropskom unijom oko Zapadnog Balkana, učestvovao je i u pregovorima i saradnji sa državama BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika), a u sadejstvu sa Ruskom pravoslavnom crkovom uticao je na djelovanje i uticaje RPC na region Zapadnog Balkana i države bivšeg sovjetskog lagera. Ukratko, Vladimir Putin je u BiH poslao provjerenog operativca-diplomatu koji treba da koordinira dalje akcije s ciljem izazivanja sukoba i pokušaja razbijanja BiH, odnosno izazivanja kriza i haosa koji će BiH što više udaljiti od NATO-a i EU.

Program za dalje djelovanje

Saopćenje Ruske ambasade i prijetnje ambasadora Kalabuhova, uz to što su vrlo nediplomatske a i prilično loše jezički sročene, na tragu su ruske vanjske politike, ali pokazuju i s kakvim bahatim ambasadorom će se BiH morati nositi sljedeće četiri godine.

Kalabuhov je, naravno ne tako bahat i nadobudan kao sad što je na poziciji ambasadora, preko šest godina bio u Sarajevu (2004-2010) kada je BiH snažnim koracima išla prema NATO-u i EU i kada je Nebojša Radmanović pobjednički, s Dodikom, u seriji predavao zahtjeve za članstvom BiH u NATO-u; od 2006. kada je predao pismo namjere da BiH postane članica Euro-atlanskog vijeća (EAPC), do 2009. kada je Radmanović uputio zvanično pismo-akcioni plan generalnom sekretaru NATO-a za članstvo BiH u NATO-u. Tada nismo ni čuli ni vidjeli Kalabuhova i rusku politiku.

Izrečena prijetnja ustvari je program za dalje djelovanje, odnosno kako i na koji način BiH može postati što prije članica NATO-a, ali i program definiranja strategijske politike NATO-a, imajući u vidu da je prijetnja izrečena državi, kandidatu za članstvo i da se očigledno priprema opasniji scenarij nego u Crnoj Gori, pri čemu je Milorad Dodik, uz podršku pojedinaca, spreman i da izazove sukob, što je skoro i javno priznao, uz prizivanje Rusije kao učesnika i zaštitnika.

Ako ruski ambasador može zaprijetiti BiH i svim njenim građanima, a Dodik najaviti secesiju, onda je potrebno da oni koji predstavljaju i sprovode volju građana izraženu kroz zakone i ugovore o pristupanju NATO-u što prije sa NATO-om, SAD i njihovim partnerima, koji podržavaju teritorijalni integritet i suverenitet BiH, dogovore i obnove plan odbrane BiH. Pogotovo, imajući u vidu iskustva kroz koja je BiH prošla 1992-1995. zbog čega je rok za to, rečeno novinarskim rječnikom, bio – juče.

Izvor: Avangarda.ba/Piše: Dženana Karup Druško

Slični članci

Back to top button