Svijet

Kako Putin manipuliše stranim vladama preko predsjedničke Direkcije za međuregionalne odnose i kulturne kontakte

Novi način širenja ruskog uticaja

Kada je u ranim 2000-tim godinama počelo uklanjanje postsovjetskih lidera putem narodnih protesta, ruski predsjednik Vladimir Putin je 2005. godine osnovao Direkciju za međuregionalne odnose i kulturne kontakte sa inostranstvom u administraciji predsjednika Ruske Federacije (eng. Directorate for Inter-Regional Relations and Cultural Contacts with Foreign Countries at the Administration of the President of Russian Federation; rus. Управление Президента по межрегиональным и культурным связям с зарубежными странами), s početnim ciljem da se suprotstavi „obojenim revolucijama“ – termin koji su ruski analitičari skovali nakon gruzijske “ružičaste” i ukrajinske “narandžaste” revolucije.

Zvanično predsjednička Direkcija za međuregionalne odnose i kulturne kontakte sa stranim zemljama pruža podršku predsjednikovim aktivnostima u razvoju međunarodnih odnosa Ruske Federacije (RF).

Međutim, prema člancima koje je objavila ruska istraživačka grupa Dossier Centar tj. ruski istražni projekat koji je uspostavio istaknuti kritičar Kremlja Mihail Hodorkovski za praćenje kriminalnih aktivnosti osoba povezanih s Kremljem, kroz ovu Direkciju provodi se rusko prikriveno miješanje u izbore i druge aspekte domaće politike u bivšim sovjetskim državama, uključujući Armeniju, Baltičke zemlje, Gruziju i Moldaviju. Jedan od ciljeva pri uspostavljanju ove Direkcije bio je i sprečavanje dolaska prozapadnih vlada na postsovjetsko područje, kao i podrška vladama koje su lojalne Moskvi.

Tako su npr. nakon rusko-gruzijskog rata 2008. godine, jedno od prioritetnih područja predsjedničke Direkcije postale teritorije izvan kontrole centralne gruzijske vlade (Abhazija i Južna Osetija).

Na direktrosko mjesto Putin postavio osobu od povjerenja

Predsjedničku Direkciju je, sve do prije nešto više od mjesec dana, vodio Vladimir Černov, general Spoljne obavještajne službe (SVR). Prema Dossier Centru, on je bliski saradnik Sergeya Ivanova, koji je bio šef kabineta Vladimira Putina i bivši ministra odbrane RF. Ključne položaje u Direkciji zauzimaju bivši zaposlenici Federalnih službi sigurnosti (FSB), Glavne obavještajne uprave Generalštaba (GRU) i Spoljne obavještajne službe (SVR). Predsjedničkom direktivom Putin je 02. marta 2021. godine na ovo mjesto, umjesto Černova, imenovao Igora Venidiktoviča Maslova. Maslov je ranije obavljao funkciju šefa uprave ove Direcije u Smirnovu.

Maslov je također bivši kadar SVR sa najdužim stažom u ovoj Direkciji i upoznat je sa svim problemima u postsovjetskim regijama. Pored toga, on je bivši „staratelj“ Moldavije i Baltika i uživa ogromno povjerenje Putina što je naglašeno i na portalu dosiserchenov.info gdje je navedeno da je Maslov „impresionirao Cara, misleći na Putina.

Černov (Izvor: IFEP)
Raniji šef Direkcije, Vladimi Černov je na ovu funkciju izabran u aprilu 2012. godine, direktivom predsjednika Dimitrija Medvedeva.

U junu, iste godine, povratkom Vladimira Putina na mjesto predsjednika Rusije, imenovan je na istu poziciju, ovaj put po Putinovoj direktivi. Černov je zamijenio Sergeja Vinokurova, koji je, kako se tada tvrdilo, postao žrtva neuspješne politike Kremlja u regiji Chhinvali (Južna Osetija) i Pridnjestrovlju 2012. godine jer kandidati koje je podržao Kremlj nisu uspjeli pobijediti na nelegitimnim izborima održanim u tim regijama. Černov je na čelu predsjedničke Direkcije ostao sve do februaru 2021. godine kada je navodno dao ostavku zbog njegovih godina (70), što je starosna granica za javnog službenika.

Imajući u vidu ulogu koju je Putin namijenio predsjedničkoj Direkciji, on je na njeno čelo postavio bivšeg visokog oficira SVR koji je imao iskustva sa pobunjenim regijama. Uz to, Černov je dovodeći iskusne kadrove iz obavještajno-sigurnosnog sektora, preko Direkcije upravljao i kordinirao sve prikrivene aktivnosti ovog Direktorata i Putinovog režima u manipulaciji sa stranim vladama. Zbog toga je, kao najbliži saradnik Putina, 6. aprila 2018. godine, Černov stavljen na američku sankcijsku listu pojedinaca koji su bliski predsjedniku Rusije.

„Mreža uticaja“

Istražni projekat Dossier Centar zasniva svoju istragu na dokumentima ustupljenim iz sekretarijata Černova, uključujući radne dokumente, analitičke izvještaje, finansijske procjene, izborne priručnike i operativne izvještaje. U dokumentima se detaljno opisuje mreža koja upravlja odnosima sa proruskim strankama i liderima u kojoj ključnu ulogu koordinatora ima upravo predsjenička Direkcija.

Černov je za to angažovao najbolje „izborne stručnjake“ koji su povezani sa Kremljem da promovišu proruske kandidate. Jedan od takvih je i Sergej Mihaejev, koji se poslije Gruzije prebacio u Bjelorusiju gdje se bavi najnovijim događajima u ovoj zemlji. Evropska unija (EU) sankcionisala ga je na inicijativu Litvanije 2014. godine. Izvještaj kaže da Mihaejeva nadgledaju agenti podređeni Černovu, a to su pukovnik FSB Valerij Maksimov i oficir GRU Valery Chernychov.

Dossier Centar tvrdi da je i predizbornu kampanju proruskih partija u Gruziji prošle godine podržavala Rusija koja je za to obezbjeđivala novac kako bi pomogla proruskim kandidatima da osvoje vlast.

Kako Kremlj širi maligni uticaj preko Direkcije (Izvor: echo.msk.ru)

O umiješanosti predsjedničke Direkcije u prikrivene poslove prema drugim vladama ukazuju i dokumenti objavljeni na platformi „The Insider“ (www.theins.ru), 25. decembra 2020. godine. S te platforme procurila su tri strateška dokumenta za Bjelorusiju i objavljeni su članci ruske istraživačke grupe Dossier Centra, koji naglašavaju rusko prikriveno miješanje u izbore i druge aspekte domaće politike u bivšim sovjetskim državama, uključujući Armeniju, Baltičke zemlje, Gruziju, Moldaviju i Azerbejdžan.

Također, u twittu od 4. novembra 2020. godine, kojeg je napisao ugledni ruski naučnik i dobar poznavalac i kritičar rada ruskih obavještajnih službi, Mark Galeotti (twitter:@MarkGaleotti) stoji da www.dossierchernov.info, sadrži „ogromnu količinu odloženih podataka“ o ruskom političkom ratovanju i malignom uticaju na druge zemlje.

„Blisko inostranstvo

Putinovo svjesno postavljanje generala Spoljne obavještajne službe (SVR) Vladimira Černova, ranije i sada Igora Maslova, na čelo predsjedničkog Direktorata je očit primjer Putinove vizije ruskih međunarodnih odnosa – a to je manipulacija stranim vladama i društvima preko malignog uticaja kroz pomenutu Direkciju i kompletnu vladu, a u korist Rusije i za njenu viziju beskorisnog svijeta.

Glavni fokus predsjedničke Direkcije bio je postsovjetska sfera („blisko inostranstvo“), a njena primarna uloga bila je zaustaviti „obojene“ revolucije koje bi mogle naštetiti ruskim interesima. To se moglo ostvariti nadziranjem i prikrivenim djelovanjem prema vladama zemalja bivšeg SSSR-a kao i vršenjem uticaja putem „meke moći“, kroz kulturne veze sa raznim regionima u kojima je izražen pojačan ruski interes, kao i informativno-propagandnim operacijama. U novije vrijeme, nakon pandemije COVID-19, i ruske vakcine Sputnjik V postaju moćno sredstvo uticaja na ove zemlje, pa je sve više slučajeva da se uz snažnu medijsku podršku vakcine doniraju proruskim politčarima u ovim regionima kako bi zadobili njihovu podršku.

Putin je, birajući kadrove iz obavještajnog sektora, preko predsjedničke Direkcije želio prikrivenim akcijama, koristeći sredstva i metode obavještajnih službi, zatim kroz političke pritiske i medijsko-propagandno djelovanje, ostvariti snažan uticaj, na pojedince i proruski orjentisane stranke u „bliskom inostranstvu“, ne bi li ih pridobio za ostvarivanje svojih političkih ciljeva i tako odvratio zapadne zemlje od njihove sfere uticaja.

Slični članci

Back to top button