BiH

Kako Rusija širi energetski uticaj u BiH: Rafinerija nafte Brod kao sredstvo za podrivanje bh. suvereniteta

U 2018. godini oko 40% uvoza prirodnog gasa u EU dolazilo je iz Rusije. Iste je godine Gazprom, ruski gigant koji ima državni monopol na gas, isporučio ukupno 200,8 milijardi kubika gasa evropskim zemljama, od toga čak 81% državama Zapadne Evrope.

Međutim, nedavna geopolitička zbivanja pogoršala su odnose EU i Rusije, posebno krimska kriza 2014. godine. EU je, zajedno sa SAD-om i nekoliko drugih zemalja, uvela sankcije Rusiji, ciljajući finansijski i energetski sektor. Ipak, bili su ograničeni na naftni sektor, s obzirom na ovisnost EU-a o ruskom gasu što Rusija koristi za širenje svog uticaja, posebno na području Zapadnog Balkana.

Oslanjanje na ruski plin smatra se prijetnjom bogatstvu, moći i sigurnosti EU-a, ali i zemalja Zapadnog Balkana. S obzirom na rusku politizovanu energetsku politiku i napeto stanje dvije strane, to je u velikoj mjeri tačno.

U izvještaju Pentagona iz 2019. godine o uticaju Rusije na istočnoevropske zemlje i to putem prirodnog gasa, kaže se da plin u ruskim rukama postaje sredstvo preko kojeg Rusija vrši pritisak i utiče na donošenje odluka država partnera i saveznika SAD-a ili kažnjavanja države kada odluke nisu u skladu sa ruskim uticajem. Prema njihovoj analizi, Mađarska ovisi o ruskom plinu više od 80 posto, Srbija oko 85 posto, a BiH 100 posto.

Uloga Rafinerije nafte Brod

Tu ovisnost BiH najbolje oslikava Rafinerija nafte Brod. Naime, u februaru 2007. godine Vlada Republike Srpske je sa firmom Zarubežnjeft, koja je u ruskom državnom vlasništvu, sklopila ugovor o privatizaciji rafinerije nafte u Bosanskom Brodu, a za potrebe kupovine je formirano novo preduzeće pod imenom “Neftegazinkor”, koje je u 100% vlasništvu Zarubežnjefta. Iako su bila najavljena velika ulaganja i nova radna mjesta, od toga uglavnom nije bilo ništa, pa je Rafinerija iz godine u godinu poslovala sa sve većim gubicima.

Rafinerija 2019. godine praktično nije radila zbog navodnog remonta, te da je neizvjesno kada će započeti proizvodnja. U toj godini su imali ukupne prihode od svega 5,4 miliona KM, za razliku od 97 miliona godinu ranije. S druge strane, rashodi su porasli na oko 123 miliona KM, sa 113 miliona koliki su bili 2018. Stoga je u 2019. godini zabilježen neto gubitak od 117,1 milion maraka. Godinu ranije gubitak je bio 14,6 miliona. Akumulirani gubitak na kraju 2019. se popeo na nevjerovatnih 742 miliona maraka.

Istovremeno je smanjen broj radnika za oko 100.

Upravo preko Rafinerije Brod Rusi vrše najveći uticaj kada je u pitanju energetski sektor u BiH, pa čak i na direktnu štetu države. Naime, nedavnim polaganjem cijevi ispod rijeke Save i spajanjem sa Rafinerijom Brod, okončan je projekat spajanja Rafinerije na hrvatski plinski sistem. Članovi Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Šefik Džaferović, upozorili su da je polaganjem cijevi narušen suverenitet BiH jer nijedna državna institucija nije dala saglasnost za prelazak granice na ovakav način. Posebno je sumnjivo što se cijeli proces odigrao pod okriljem noći. Sve je urađeno s jednim ciljem, da Rafinerija podmiruje potrebe industrijskih potrošača u čitavoj BiH čime bi pokušala i da prodre na područje FBiH. Gas koji bi se koristio u podmirenju potreba za Rafineriju Brod i dalje je Gazprom Exportov, ali preprodan preko Crodux firme iz Hrvatske.

Rafinerija Brod (Izvor: Pixsell)

Prisila na “Turski tok”

To nije jedina situacija gdje je Rusija iskoristila ovisnost BiH o ruskom plinu za ostvarivanje vlastitih ciljeva i negativno predstavljanje zemlje u Evropi i svijetu. Naime, naša država je s prvim danom aprila počela dobivati prirodni plin iz Rusije preko plinovoda “Turski tok” suočavajući se s mogućnošću da zbog toga bude podvrgnuta sankcijama SAD-a. Energoinvest, koji nastupa kao ruski igrač, je svojim jednostranim potezima doveo u pitanje sve razvojne projekte koje vodi BH-Gas, koja je glavni distributer plina u Federaciji BiH i upravlja magistralnom plinskom mrežom, jer se prelazom na “Turski tok” stvara još veća ovisnost o ruskom plinu.

Do sada je BiH plin dobivala plinovodom preko Ukrajine i Mađarske i tako je trebalo biti sve do kraja 2023. godine, a predstavnici “Energoinvesta” tvrde kako su “morali” pristati na novi zahtjev ruskog Gazproma. Prijevremeni raskid tog ugovora znači i obavezu plaćanja kazne od čak 23 miliona dolara, koje bi BiH trebala platiti u roku od petnaest dana nakon izdavanja računa.

Projekte diverzificiranja snabdijevanja BiH prirodnim plinom već godinama opstruiraju vlasti Republike Srpske koje otvoreno zagovaraju i rade na tome da se plin nabavlja isključivo iz Rusije. Tako je srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, još 2019. godine rekao kako će učiniti sve što je u njegovoj moći da opskrbu plinom naše zemlje što čvršće veže uz Rusiju, te da će poduprijeti projekt gradnje novog plinovoda orijentisanog isključivo ka Rusima.

Napeti odnosi BiH i Rusije

Sve ovo se dešava u vrijeme najvećih turbulencija u odnosima između BiH i Rusije. Prvo su članovi Predsjedništva BiH Komšić i Džaferović odbili da prisustvuju sastanku sa ruskim ministrom inostranih poslova Sergejom Lavrovom 15. decembra krajem prošle godine zbog, kako su kazali, “nipodaštavanja i negiranja BiH”. Naveli su da je nedostatak zastave BiH na sastanku Lavrova i Dodika, te podrška Rezoluciji o vojnoj neutralnosti koju je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, uticala na njihovu odluku da odbiju sastanak sa Lavrovim.

Samo dan nakon toga, Ruski “Gazprom” obavijestio je Upravu “BH-Gasa” da je smanjio isporuku plina BiH za 50 posto što su mnogi protumačili kao kaznu za BiH zbog “negostoprimljivosti” prema Lavrovu.
Nakon dolaska novog ambasadora Igora Kalabuhova ništa posebno se nije promijenilo, čak štaviše. Ruska ambasada u BiH objavila je prijeteće saopštenje u vezi članstva BiH u NATO.

Kalabuhov (Izvor: sarajevograd.me)

“Ako Bosna i Hercegovina poduzme korake prema priključivanju u NATO savez, Rusija će morati da reaguje. Moskva bi ovaj čin smatrala neprijateljskim”, pisalo je u saopštenju ambasade Rusije u našoj zemlji. Navode da bi to bio nastavak “NATO-ove borbe protiv Rusije”, te bi u slučaju priključivanju NATO-u naša zemlja jasno izabrala stranu u tom “vojno-političkom sukobu”.

Jasno je da Rusija koristi plin kao jedan od glavnih faktora u širenju uticaja u Bosni i Hercegovini što pokazuje opredijeljenost ruske vlade da spriječi BiH da se potpuno integriše u NATO i EU. Uz rusku podršku separatističkim politikama, podrivaju suverenitet BiH, te utiču na političku stabilnost regiona, a sve kako bi zaustavili evropski put naše zemlje.

Slični članci

Back to top button