BiH

Uspješna saradnja BiH i NATO-a razlog sve češćih diplomatskih napada Rusije na našu zemlju?

Rusija je nakon svakog novog koraka BiH ka NATO-u, iskazivala sve otvorenije prijetnje a ne treba isključiti ni upotrebu nasilja i opstrukcije svake vrste, pa i vođenje hibridnog rata prema BiH

Rusija je polovinom marta upozorila Bosnu i Hercegovinu (BiH) da bi njeno konkretno približavanje članstvu u NATO-u predstavljalo “svrstavanje na jednu stranu” u sadašnjoj ruskoj konfrontaciji sa Zapadom te „čin neprijateljstva prema Rusiji“ što bi nužno prouzročilo posljedice.

U saopštenju Ambasade Rusije u BH se navodi da će “Rusija u slučaju praktičnog približavanja BiH i NATO-a biti prisiljena reagirati na taj neprijateljski korak“. Ovo nije prva prijetnja koju je Rusija uputila prema BiH zbog njene saradnje sa NATO-om ali jeste prva otvorena prijetnja i neprijateljski čin prema BiH, koji bi mogao destabilizirati čitavu regiju. I ranije je ruska ambasada u BiH, odnosno tadašnji ruski ambasador u BiH Petar Ivancov, kritikovao bosanskohercegovačko članstvo u NATO kada je u julu 2020. godine u autorskom tekstu objavljenom u dnevnim novinama ‘Glas Srpske’ rekao da “pokušaji da se progura integracija BiH u NATO, koji podrivaju temelje funkcionisanja BiH kao države tri ravnopravna naroda i dva entiteta sa širokim ustavnim ovlaštenjima, dovode u pitanje sigurnost i stabilnost”.

Razlozi za netrepeljivost Rusije prema BiH

Najnovija, do sada najoštrija i najneprimjerenija reakcija ruske ambasade u Sarajevu je znak da je saradnja između BiH i NATO-a ušla u najvišu fazu do sada što izaziva ruske frustracije i nervozu. Rusija se već godinama miješa u unutrašnje odnose i podržava politička savezništva koja aktivno podrivaju državni suverenitet BiH. Međutim, ova izjava ruskog ambasadora u BiH, ipak je nova dimenzija “miješanja u unutrašnje odnose”. Svima je jasno da ovom porukom Rusija osjeća da ima nešto da kaže po ovom pitanju, prije svega Zapadnim zemljama, što znači da i zemlje Zapada prije svih SAD, treba da ubrzaju integraciju BiH u NATO, kako ne bi došlo do negativnih reakcija prema BiH od strane Rusije.

Više je razloga koji su prouzrokovali ovakve reakcije Rusije, ali su, kako se sada čini, dva odlučujuća: to je osnivanje Komisije za saradnju s NATO-om BiH i zaoštravanje odnosa Rusije sa SAD-om.

Trenutno BiH sudjeluje u Akcijskom planu za članstvo (MAP) i jedina je država na području Zapadnog Balkana u tom statusu, nakon što su u članstvo primljene Sjeverna Makedonija u martu 2020. godine i Crna Gora u junu 2017. godine. Parlament BiH nedavno je formirao Komisiju za saradnju s NATO-om koja bi trebala raditi na planiranju konkretnih reformi, što je obveza koja proističe iz MAP-a kojeg je Alijansa odobrila BiH 2020. godine. Članstvu BiH u NATO-u odlučno se protive vlasti u entitetu Republika Srpska (RS), predvođene Miloradom Dodikom, i u tome koordiniraju svoja stajališta i politiku s Rusijom.

Ruska ambasada u BiH (Izvor: Agencije)

Odnosi Rusije i Amerike

Još jedan od razloga za ovakav diplomatski odnos Rusije prema BiH, jeste sve bolja saradnja naše zemlje sa Amerikom, dok su Washington i Moskva u napetim relacijama. Odnosi Rusije i SAD ne mogu biti gori nego što su danas. U posljednjoj etapi Trumpovog mandata američko-ruski odnosi smatrani su najgorima od završetka hladnog rata, ali se sada pokazalo da mogu pasti još i niže. Odmah nakon pobjede Joe Bajdena na izborima Kremlj, je pokazao otvorenu indignaciju, a Putin je bio jedan od posljednjih lidera koji mu je, više od mjesec dana nakon izbora, čestitao na pobjedi, naslađujući se haotičnoj situaciji koja je tada vladala u SAD-u.

Ionako napete odnose sa SAD-om uzburkao je nedavni odgovor američkog predsjednika Bajdena da “Putina smatra ubicom”.

Tada je Putin hitno pozvao svog ambasadora u Washingtonu Anatolija Antonova da dođe u Moskvu na konsultacije, kako bi se vidjelo što i kako dalje s Amerikom i Bidenovom administracijom. Predsjednik vanjskopolitičkog odbora Dume Konstantin Kosačov izjavio je da Bajdenova kvalifikacija predstavlja “prekretnicu u američko-ruskim odnosima”. Istovremeno je Rusija objavila potpuni prekid vojnih pregovora i saradnje s NATO-om.

Nedavno je Bijela kuća u svojoj novoj strategiji Rusiju ponovno proglasila “neprijateljem broj 1” te uvela još jedne sankcije zbog trovanja i zatvaranja opozicionog političara Alekseja Navaljnog, a CIA je optužila Moskvu za miješanje i u posljednje predsjedničke izbore, što je Bajden komentarisao riječima da će “Putin za to platiti”. Po novoj strategiji SAD-a prema Rusiji, Bijela kuća će opet inzistirati na pitanjima ljudskih prava te građanskih i političkih sloboda u Rusiji, na što je Kremlj, pogotovo nakon velikih i masovnih antikremaljskih protesta prodemokratske opozicije, posebno alergičan. Zbog zatvaranja Alekseja Navaljnog Washington je već dva puta uvodio sankcije protiv Rusije, te oko toga želi koordinisati svoju politiku s Briselom, što posebno izaziva uznemirenost u Moskvi. Podsjetimo da su i odnosi EU i Rusije na najnižoj tački od raspada SSSR-a.

Vojna vježba „Branilac Evrope 21“

U kontekstu takvih odnosa treba napomenuti i to da se od aprila do kraja juna održava velika multinacionalna vojna vježba „Branilac Evrope 21“ (“Defender-Europe 21”). Radi se o vrlo složenoj vojnoj vježbi koju provodi NATO odnosno Oružane snage SAD-a na tlu Evrope sa ukupno 28.000 vojnika i sa preko 1.000 borbenih i neborbenih vozila na 30 lokacija simultano. Ovi manevri održavaju se širom Evrope, s akcentom na istočnu granicu evropskog kontinenta, posebno regiona Pribaltika i Balkana.

Dio ovih velikih manevara je i vježba “Brzi odgovor 21″ koja će se realizirati od 17. maja do 2. juna ove godine u BiH gdje se testira prebaziranje, grupisanje i stupanje u sadejstvo sa OS BiH od strane adekvatnih kopnenih i zračnih oružanih efektiva NATO-a odnosno konkretno 800 vojnika Armije SAD-a sa pratećom opremom. BiH je zajedno sa Hrvatskom, Kosovom, Sjevernom Makedonijom i Crnom Gorom odabrana kao lokacija na Zapadnom Balkanu za najveću vojnu vježbu NATO-a u posljednjih 25 godina.

Vojnici SAD-a u Sarajevu (Izvor: Agencije)
Na  drugoj strani, već u nekoliko navrata u proteklih par godina Rusija je sa Srbijom i Bjelorusijom na tlu Srbije uvježbavala desantne operacije.

Sada u sklopu multilateralne vježbe “Branilac Evrope 21”, SAD će sa Estonijom, Bugarskom i Rumunijom izvesti četiri zračno – desantne operacije manjeg i većeg obima. Sve to dovoljno govori o strateškoj važnosti Centralne i Jugoistočne Evrope za velike sile, posebno regiona Pribaltika i Balkana, a otuda i uključivanje BiH i Kosova, kao zemalja aspiranata za članstvo u NATO-u, u širi strateški kontekst same vježbe “Branilac Evrope 21”. Zaključak je vrlo jasan, ovim manevrima se šalje direktna poruka Rusiji i njenim satelitima da ne pokušavaju nikakve provokacije ili otvorene akcije u ovim regionima.

Podsjetimo, proteklih sedmica Rusija je nagomilala više od 100.000 vojnika na svojoj strani granice s Ukrajinom – što je uznemirilo Ukrajince i saveznike. Posljednjih dana te trupe su se počele povlačiti ali mnoge su ostale.

Otvorene prijetnje

Kad jedna država kao što je to Rusija najavi da će preuzeti ozbiljne korake na nešto što smatra “neprijateljskim činom” druge države, to je veoma otvorena prijetnja. To treba najozbiljnije shvatiti jer Rusija je spremna da te prijetnje i ostvari. To je matrica koju su građani Sjeverne Makedonije i Crne Gore, koja je prošla čak i kroz pokušaj državnog udara, gledali u svojim državama prije nego su se donijele ključne odluke o njihovom članstvu u NATO-u.

Rusija je nakon svakog novog koraka BiH ka NATO-u, iskazivala sve otvorenije prijetnje a ne treba isključiti ni upotrebu nasilja i opstrukcije svake vrste, pa i vođenje hibridnog rata prema BiH. Rusija razumije da je BiH jedina država u ovom dijelu Evrope, izuzimajući Srbiju i neriješeno pitanje Kosova, preko koje je moguće vršiti opstrukcije i prkositi Zapadnom savezu. Zato će učiniti sve da se oko Srbije ne zaokruži NATO prsten. Zapadne obavještajne službe jako dobro poznaju stanje na terenu, te razumiju opasnosti koje se odnose i na njih direktno.

Međutim, BiH mora svoje prijatelje i saveznike ubijediti da je obračunavanje sa slugama i saradnicima ruskog režima u BiH i u njihovom, a ne samo u našem najvećem interesu, te da u nama mogu vidjeti partnere kada su u pitanju ti ozbiljni poduhvati.

Vojna vježba, u kojoj će učestvovati i pripadnici OS BiH, prilika je da se podigne ukupna operativnost Oružanih snaga BiH, i da se provjeri spremnosti u prvom redu sadejstva sa snagama NATO-a u svim borbenim i neborbenim aspektima vježbe. Ova vježba je pokazatelj da NATO ozbiljno računa na BiH i njene vojne kapacitete što svakako treba iskoristiti i u vojnom i u političkom smislu da se naprave pomaci ka punopravnom članstvu u NATO-u. Međutim, Rusija neće sjediti skrštenih ruku i gledati kako joj izmiče još jedna zemlja te je za očekivati njen jači i podmukli odgovor kroz razne forme hibridnog rata prema BiH, koristeći svoje satelite i proruske elemente na ovom području. Suprostavljanje takvim operacijama zahtijeva uključivanje svih probosanskih snaga i obavještajno-sigurnosnog sistema BiH, u uskoj saradnji i kordinaciji sa sigurnosnim strukturama NATO i SAD. 

Slični članci

Back to top button