Svijet

Nove prijetnje: Hoće li Rusija glasati protiv produženja misije EUFOR-a u BiH

Jednostrani potez Njemačke da imenuje novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini naljutio je Rusiju, a direktne posljedice tog čina odrazit će se se na vojnu misiju Europske unije u zemlji kao i njenu stabilnost, piše BalkanInsight.

Informacija o imenovanju Christiana Schmidta, bivšeg njemačkog ministra za hranu i poljoprivredu, u javnost je procurila još u decembru prošle godine, a formalizirano je krajem prošlog mjeseca kada je Vijeće za implementaciju mira potvrdilo imenovanje.

Međutim, upozorava autor teksta, politički analitičar Jasmin Mujanović, Berlin nije dao naznake da ovo imenovanje znači veću posvećenost Bosni i Hercegovini.

I sam Schmidt je pokazao malo u načinu na koji se upoznao sa najnovijim političkim izazovima u BiH u pola godine otkad se njegovo ime počelo spominjati kao ime potencijalnog novog visokog predstavnika, te nije pokazao kako će prisiliti bh. nacionaliste da se pridržavaju Dejtonskog sporazuma, posebno nacionalistički režim Milorada Dodika, čije vlasti u entitetu Republika Srpska izričito odbijaju Schmidtovo imenovanje, ističe autor teksta.

Prave nevolje počinju tek sada, kada je PIC i zvanično potvrdio novog visokog predstavnika, smatra Mujanović.

Osporavanje mandata EUFOR-a

“Ipak, pitanje koje najviše zabrinjava ne odnosi se na Schmidta nego na Rusiju. Nakon višemjesečnih izvještaja kako je Berlin napravio niz uvertira prema Kremlju kako bi osigurao nesmetan dolazak Schmidta, izaslanik Moskve u Sarajevu oštro je odbio odluku Vijeća za implementaciju mira. Poput lokalnog Kremljevog opunomoćenika Dodika, Igor Kalabukhov je jasno kazao kako Rusija priprema neposredni izazov za Schmidtovu administraciju. Najočitiji protunapad koji Rusi mogu ponuditi bit će osporavanje mandata EUFORa u BiH, operacije Althea, moguće već u novembru”, navodi se u tekstu.

Misija EUFOR-a inače ima dvojak mandat u zemlji, jedan od strane Vijeća sigurnosti UN-a, a drugi od Vijeća za vanjske poslove EU.

Dodaje se da iako se broj vojnika u BiH znatno smanjio u poređenju sa nekoliko hiljada njih 2004. godine, operacija Althea i dalje igra važnu ulogu u zemlji, posebno uzimajući u obzir rastuće secesionističke pretenzije entiteta RS.

“Zapravo, povećani značaj BiH u ukupnoj geopolitičkoj ravnoteži u Europi kao cjelini može se vidjeti na zajedničkim američko-bosanskim vojnim vježbama, najvećim u istoriji zemlje, koje su završene samo nekoliko sati prije Schmidtova imenovanja od strane PIC-a,” pojašnjava dalje autor teksta, dodajući da nije sasvim jasno šta bi se moglo desiti ukoliko bi Rusija uskratila podršku operaciji Althea pred Vijećem sigurnosti UN-a.

Mujanović: Kremlj bi u najmanju ruku tako testirao spremnost EU

“Ali, vjerovatno je da će Moskva upravo to pokušati učiniti u narednim mejsecima. Kremlj bi u najmanju ruku tako testirao spremnost EU da nastavi svoje (sad već oskudne) tvrde moći u pogledu sigurnosti i teritorijalnog integriteta bh. države. Čak i ako bi Vijeće za vanjske poslove EU prikupilo vjerodostojne argumente za nastavak misije Althea, pitanje je da li bi postojala politička volja unutar Unije za takav potez”, upozorava autor, dodavši kako bi se nastavku operacije Althea mogli usprotiviti i druge “rusofilske” prijestolnice kao što je Budimpešta ali i drugi koji smatraju kako je vrijeme da se smanji međunarodno prisustvo u BiH.

Autor smatra kako novi visoki predstavnik vrlo vjerovatno neće željeti ili moći koristiti proširene Bonske ovlasti, dok prisustvo EUFOR-a tu mogućnost ostavlja otvorenom.

“Ako i Bonske ovlasti i EUFOR budu van opcije, Dodik, ali i njegovi hrvatski nacionalistički partneri u Hrvatskoj demokratskoj zajednici, HDZ, će biti debelo ohrabreni. Povlačenje EUFOR-a tumačit će kao dozvolu za politički avanturizam najgore i najopasnije vrste”, naglašava Mujanović.

Zaključuje kako se Rusiji ne smije dopustiti da uništi EUFOR, niti da BiH postane džoker u naporima europskih prijestolnica da zadovolje Kremlj.

Izvor: Vijesti.ba / N1

Slični članci

Back to top button