Košarka

Bašović: Musa je prerano otišao u NBA

Bh. trener Sabahudin Bašović počeo je košarkašku karijeru 1973. u juniorima Igmana sa Ilidže.

Sportski početak mu je vezan za Šestoaprilski turnir, na kojem su sudjelovale sve srednje škole na Ilidži. Kako on kaže, bilo je to kvalitetno takmičenje tog uzrasta sa igračima koji su aktivno igrali i pohađali srednju školu.

Igrač i trener u Novom Gradu

„Pošto mi je bilo daleko vozariti, poslije Igmana došao sam 1977. u Sarajevo, koji je bio ozbiljan klub, drugoligaš isto kao i Igman. Pod rukovodstvom direktora Ljubiše Lučića, koji je donio sa košarkašicama Željezničara prvu titulu prvaka Jugoslavije u Sarajevo, nastavio sam igrati u Sarajevu do 1985. Potom sam se prvi put zaposlio u Olimpijskom komitetu BiH, ZOI ‘84, a kasnije prelazim u ‘Oslobođenje’. Uporedo radeći, igram košarku u nižerazrednom Novom Gradu, koji se za tri godine borio za Prvu B ligu. Najveći konkurent je bio Borac iz Banje Luke. Bio sam igrač i trener. Mislim da bismo ušli u veći rang, ali rat je prekinuo stvaranje tog kluba, dobro organizovanog kao i Fudbalski, te Ženski košarkaški klub Novi Grad“, ističe Bašović.

Iskusni trener nastavlja životnu priču za Al Jazeeru:

„Da bih u ratu sačuvao mentalno zdravlje i kondiciju, oživjeli smo Novi Grad. Sjećam se da su se sve utakmice igrale u prepunoj dvorani Skenderije. Kasnije sam prešao u Sarajevo, koje se borilo za vrh te lige. Na poziv Sabita Hadžića i predsjednika kluba Miše Drekovića, aktivnog tada u Košarkaškom savezu BiH, stigao sam u Bosnu. Nama dvojici priključio se u stručnom štabu Miralem Zubović, a angažovan je i prof. Đorđe Najšteter.“

Prema mišljenju sagovornika, Bosna je formirala kvalitetan stručni štab i rukovodstvo po završetku agresije na BiH.

„Dreković je sve organizovao da funkcioniše dobro. Sa juniorima Bosne bio sam prvak dvije godine. Osvojili smo titulu 1999. u prvom zajedničkom doigravanju za prvaka BiH. Prošli smo u tadašnji Kup Raymonda Saporte, kada su u Sarajevu gostovali Paris Basket Racing, Hapoel, Tofaš, Litvas Ritas. Malo ko zna da je čak i Tony Parker kao mladi igrač, dolazio da igra sa Parisom u Zetri. Bosna je dobro igrala i ravnopravno parirala visokobudžetnim klubovima koji su danas učesnici kvalitetnih liga i evropskih kupova. Tim je bio sastavljen od igrača iz Sarajeva plus Samir Lerić. Bio sam u Bosni do 2002. kada je zaigrala u ABA ligi. Tada sam vidio da su sve ambicije, snage i klupske finansije fokusirane na prvi tim i ABA ligu. Zanemarene su mlađe selekcije koje nisu radile na način poznat i potreban Bosni.“

To je bio razlog Bašovićevog odlaska u Hadžiće, gdje se kratko zadržao. Uslijedio je trenerski angažman u KK Spars.

„U sezoni 2012/13. vraćam se u Bosnu. Potom radim uspješno dvije godine kao trener Građanskog iz Bijeljine, gdje sam odlično prihvaćen. Iz porodičnih razloga ponovo sam u Bosni sa nedefinisanim statusom.“

Bosna bez prvog tima

Zaljubljenik u igru pod obručima posvećen je radu sa talentima Bosne i u pandemiji korona virusa. Smatra da je pandemija korona virusa nekome dobro došla da bi pokrila probleme u sportu i košarci, dok je drugima odmogla.

„Prvi tim Bosne Royal je trenutno nedefinisan, jer je navodno istekao sporazum između ta dva kluba. Radim sa grupom djece u nekvalitetnim uslovima. Bosna služi pojedincima za druge stvari, pa tako i ovo malo djece koje treniram, lako odlaze u druge klubove. Radim kako mislim da treba, prema naučenom od profesora i najboljih trenera u Evropi i na svijetu. Imperativ u mlađim selekcijama je stvaranje košarkaša, a ne rezultati. Pojavili su se problemi loše organizovanih klubova i masovnih škola košarke. Brojni su menadžeri koji ‘love’ djecu, svjedoci smo pravog lovišta. Strašan je pritisak na roditelje kojima se obećava svašta, a oni nasjedaju na priče. Čekam da vidim šta će biti sa klubom dalje. Ako se nešto ne riješi, ne vidim budućnost ni Royala, niti Bosne.“

Rođeni Pljevljak naglašava da je bivši višestruki državni prvak i osvajač Kupa Jugoslavije i BiH već dugo vremena u problemima.

„Kriza traje 12-13 godina. Nemamo ništa da se vraćamo unazad, čak i da znamo ko je kriv. Interesuje me budućnost. Jedina šansa je stati na svoje noge sa dovođenjem mladih talentovanih igrača iz Grada i Kantona Sarajevo, te regije i države. Tako je Bosna radila kada je bila prvak Evrope, oslonivši se na dobar skauting i žestoke treninge. To je jedino rješenje jer je pitanje kada će bh. klubovi imati dovoljno novca da naprave skupe timove. Mislim da su tako radili Sparsi, Sloboda, Čelik, nekada Borac, da ne govorimo o Olimpiji, Zvezdi, Splitu, Ciboni. Klubovi prolaze kroz iste probleme, oslanjajući se na skupe inostrane košarkaše i trku za uspjehom. Rezultati i mladi igrači zajedno teško mogu funkcionisati na ovim prostorima.

Ovo je zadnji voz, na ivici smo ambisa. Ako ne pomognu kantonalne, gradske i općinske vlasti, nestaće Bosna Royal. Royal je pokušao spasiti klub na sve načine i dodao je ime Bosna. Sada nema tih ljudi u Bosni, koji su pristali na takvu saradnju. Važno je da ljudi zainteresovani za ulaganja vide da je klub zdrav projekat i da će riješiti obaveze prema državi, uz sporazum o izvršenju. Bosna posjeduje ime za koje pitaju vani. Ključna stvar je odnos naših vlasti na kojima je velika odgovornost.“

Odrastajući u Sarajevu, Bašović je učio u košarci od legendarnog trenera i uzora Bogdana Tanjevića, pod čijim kormilom je Bosna osvojila evropski naslov prvaka, 5. aprila 1979.

„I sada se držim tih principa: selekcija, treniranje i davanje prilike talentima. Bosna je imala niz odličnih trenera: Svetislava Pešića, koji je jedan od mojih trenerskih uzora, Draška Prodanovića, profesora Milivoja Karalejića, koji je vodio Višu trenersku školu u Sarajevu, jednu od najkvalitetnijih u Evropi. Sretan sam da sam gledao najjače svjetske ekipe u Skenderiji. Igrajući, trenirali su me dobri stručnjaci iz jugoslovenske škole košarke koja je ostvarivala sjajne rezultate. Zato preporučujem mlađim trenerima kampove u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Crnoj Gori da se posvete učenju. Ovdje ne postoji više ta trenerska škola, a treneri su posebna priča.“

Impresioniran je radom Duška Vujoševića, čija je životna filozofija fanastična posvećenost košarci.

„Veoma cijenim i Dušana Ivkovića, Pešića, Emira Mutapčića, koji je u Berlinu i vrhunski je stručnjak za individualni rad. U Hrvatskoj su to Neven Spahija, Jasmin Repeša, zatim Zmago Sagadin, od kojeg sam naučio dosta, pohađajući njegove seminare i klinike. Problem je kako iskoristiti znanje ovih stručnjaka. ‘Ubi’ nas informatika, gdje se računarima dolazi do brojnih podataka. Bogatstvo je pitati, učiti i razgovarati sa fenomenalnim trenerima. Privilegovan sam kao prijatelj sa trenerima, sa kojima se često čujem. Pitaju me za mišljenje o kvalitetu igrača. Prijatelj sam sa Prodanovićem, Nihadom Izićem, Ratkom Radovanovićem, Predragom Benačekom, Antom Đogićem. Oni daju podršku meni i Bosni da se održi.

Teško im je shvatiti zbog čega je Bosna sve ovo doživjela, no to je sudbina i drugih klubova. Zagreb, Split, Beograd i Ljubljana pomažu znatno finansijski klubovima. Zašto to ne može i Sarajevo?! Zvezda ima FMP kao filijalu, koju traži i Partizan. To je moj prijedlog za Bosnu zbog načina ulaska mladih igrača u seniorske timove. Iz omladinskih bh. liga teško će ući ijedan u seniorske ekipe dok ne prođe ciklus od talenta do afirmisanog pojedinca.“

Nepostojanje mlađih bh. selekcija

Apostrofirao je kao problem to što KSBiH zadnje dvije-tri godine nema mlađih reprezentativnih selekcija i programa.

„Trenerski seminari se ne održavaju. Bojim se da će bh. košarka osjetiti taj problem za par godina kada ode sa scene muška i ženska A reprezentacija koja je stvorena nastupima na evropskim šampionatima  mlađih kategorija. Bosna ostaje problem koji je potrebno riješiti u narednih mjesec i po dana. U avgustu počinje vjerovatno liga sa 16 klubova, ranije nego obično. Treba početi sa pripremama i skautingom u dovođenju igrača. Bosna sada nema prvi tim, što je ogroman problem.“

Bh. liga okončana je proglašenjem Širokog prvakom, bez odigranog Final Foura. Igokea, Borac i Spars, koji se nisu pojavili na završnici u Širokom, kažnjeni su izbacivanjem u niži rang takmičenja.

„Teško sam doživio te scene – praznu dvoranu, podbacivanje lopte i proglašenje prvaka. Mislim da nikome nije svejedno, ko se bavi košarkom. Šta se desilo između klubova i u komunikaciji sa Upravnim odborom i komesarom Saveza, može se jedino riješiti sastankom između klubova i članova UO-a. Imamo tri ABA ligaša, trebamo postaviti sistem za narednu sezonu. Sve skupa je ostavilo mučan trag na košarku i ostaće zabilježeno za sva vremena. Nadam se da će UO smoći snage da riješi to unutar Saveza i između tih klubova. Poznato je da je tokom ove sezone nekoliko puta promijenjen sistem takmičenja. Tu negdje je puklo i nije se uspostavila potrebna komunikacija. Ružno je šta se desilo, ali Upravni odbor treba podvući crtu da idemo dalje.“

Bašović se slaže sa konstatacijom da u našoj ligi ima dobrih utakmica. Međutim, prisjeća se urađene analize prije nekoliko godina.

„Sarajevo je imalo četiri prvoligaša: Bosnu, Spars, Vogošću i Bošnjak iz Hadžića. Kada se pogleda statistika, od četiri sarajevska pvoligaša, nisam vidio da je mladi igrač do 20-te godine odigrao nekoliko minuta prvoligaške bh. utakmice. Sjećam se da su kod Boše Tanjevića, počinjali Sabit Hadžić i Mladen Ostojić, kao bekovski par sa 19 i 20 godina protiv Slavnića i Simeunovića. Vjerujem u takav način rada i davanje prilike mladima. Kvalitet bh. lige donose igrači iz inostranstva. Vidi se tačno u rosterima klubova kolika je tačna minutaža, godište, iz koje je države, ko je menadžer košarkaša. Masovno je dovođenje drugorazrednih i trećerazrednih igrača iz Amerike.

Široki i Sparsi kvalitetno rade na afirmaciji mladih košarkaša. Igokea je na većem nivou i imperativu rezultata, igrajući evropske kupove, no posjeduje mlade igrače poput Darka Talića, reprezentativca Srbije Dalibora Ilića i Edina Atića. Igokea puno ulaže u drugi tim i talente. MVP igrač bh. prvenstva je Milivoje Božović iz Čelika sa 35 godina. Ako je reprodukcija mladih košarkaša loša, to će osjetiti seniorski klubovi. Nema trenera koji neće gurnuti perspektivnog igrača u prvi tim, ali on nije dovoljno obučen. Kada se završi sezona, svi prekinu bilo kakav rad.“

Bašović smatra da je na tržištu sve manje talenata i da ih bogati uzimaju siromašnim, što je trend u vodećim regionalnim ligašima.

„Velika riba ‘jede’ male. Kada to rade Zvezda, Partizan, Mladost iz Zemuna, šta reći za naše klubove Donji Vakuf, Goražde, Slobodu. Sparsi danas imaju dva Amerikanca, po jednog Slovenca i Litvanca. Problem je kako zaštiti bh. košarku? Srbija je u istim problemima kao i mi u vezi sa odlascima talenata. Ne odlaze nama juniori, nego pioniri, kadeti. Nevjerovatan je lov na djecu od 16 godina, kada me pitaju za njih. To se dešava i u Srbiji, gdje je trka za rezultatom. Zvezda igra Euroligu, što je sasvim drugačiji nivo od državnog prvenstva. Prije nekoliko godina, dok je generalni sekretar bih Harun Mahmutović, u petorci je morao biti mlađi igrač od 21 godine, pa su se pojedini klubovi bunili zbog tog pravila.

Košarkaški savez mora voditi računa o interesima bh. košarke. Ti koji su tada igrali danas su reprezentativci, a Isto je i u ženskoj reprezentaciji. Drugi način je usloviti finansijama. Igrač košta toliko, drugi toliko, pa dovedi ih deset, a Savez će ulagati u mlade selekcije. To koriste susjedne zemlje koje im nude priliku kao Iliću. Oni odlaze, a isto tako je i u Hrvatskoj. Znate slučaj Tarika Biberovića, čija je cijela porodica preselila u Tursku. Oni su procijenili da vrijedi i igra za Fenerbahce.“

Po iznenađenje na Eurobasket

Naglasio je da je svaki odlazak reprezentacije na Evropsko prvenstvo uspjeh, pa tako i bh. tima koji će odmjeriti snage 2022. u grupi B sa Francuskom, Slovenijom, Litvanijom, Njemačkom i Mađarskom.

“Uspjeh je postigla i ženska selekcija plasmanom na EP. U ovako uređenoj državi nezainteresovanoj za sport, teško je doći do željenih rezultata. FIBA je izgubila bitku sa Euroligom jer oni koji igraju u njoj, ne odazivaju se reprezentativnim pozivima. Bilo je puno čudnih rezultata u kvalifikacijama što je posljedica kvaliteta. U kakvom će sastavu BiH zaigrati na EP-u, to sada niko ne zna. Hoće li klubovi pustiti Musu, Nurkića, Sulejmanovića, Atića? Dobra volja klubova je da li će se ti igrači pojaviti. Ako budemo kompletni, možemo iznenaditi i proći u drugi krug. Grupa je teška, ali odnos FIBA-e i Eurolige je unazadio evropsku košarku.“

O Musi

U periodu kada je Vujošević bio bh. selektor, Bašović je individualno radio sa Džananom Musom, pa su ga zamolili da prokomentariše njegov prelazak u Anadolu Efes, novog evropskog klupskog prvaka.

„Trenirao je tada kako bi se oporavio od povrede. On je lijepo vaspitan momak. Jedno je lični odnos prema njemu i porodici, a drugo je put kako razmišlja doći do NBA lige. Uspješni NBA košarkaši napredovali su korak po korak u karijeri. Menadžeri su se previše upetljali u vezi obeštećenja i novca, manje razmišljajući o njegovom sportskom razvoju. Mislim da je iz Cedevite trebao otići sezonu-dvije u kvalitetnu euroligašku ekipu. Tako je preskočio važnu stepenicu, jer su Mirza Teletović, Toni Kukoč, Vlade Divac igrali najprije Euroligu.

Musa igra na poziciji gdje je ogromna konkurencija u NBA, te je morao prethodno fizički ojačati. Sreća je da je mlad. Vratio se u Efes, koji posjeduje na bekovskim pozicijama tri sjajna igrača Micića, Simona i Larkina. Ekipa koja igra godinu i po najkvalitetnije, prošetala se Euroligom, te turskim prvenstvom, lagano osvojivši titulu. Dobila je Fenerbahče i sa 40 razlike (111:71) u prvoj finalnoj utakmici play-offa. Želim da Musa iskoristiti ovo ljeto i pošto će neko od pomenutih asova napustiti Efes, on će dobiti priliku da pokaže talenat. Ima 22 godine i nije kasno da se vrati u NBA za dvije godine u punoj fomi“, smatra Bašović.

IZVOR: AL JAZEERA

Slični članci

Back to top button