Region

“Hrvatski Dodik”: Zoran Milanović je ruski čovjek koji blokira NATO veze sa BiH?

Čelnici 30 članica NATO-a okupit će se danas na samitu u Briselu na kojem bi trebali donijeti odluke o reformama Saveza do 2030., što uključuje prilagodbu izazovima poput destabilizacijskih aktivnosti Rusije, uspona Kine, terorističkih prijetnji, kibernetičkih napada i klimatskih promjena, javljaju svjetske agencije.

Piše: Faruk Vele

Oči javnosti u Bosni i Hercegovini su, također, usmjerene prema ovom zajedanju.

Stvar je mnogo ozbiljnija…

Naime, Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske kazao je jučer kako se neće dati saglasnost na završnu Deklaraciju NATO-a jer “netko ima problem da se u njoj spominje Daytonski sporazum i tri konstitutivna naroda”.

Dodao je da deklaracija izgleda kao da ju je pisala neka “nevladina udruga iz Sarajeva”.

“Neke zemlje ne žele spominjanje Daytonskog sporazuma. Morat ću o tome na samitu razgovarati. Inače nećemo dati suglasnost na završnu deklaraciju jer nas se tretira kao sitan kusur. Netko ima problem da se u završnoj deklaraciji NATO-a spominje Daytonski sporazum i tri konstitutivna naroda. Kao da je deklaraciju pisala nevladina udruga iz Sarajeva. Ne mislim se vratiti u Zagreb s tim. To pokazuje kakve planove za Bosni i Hercegovinu imaju neki međunarodni krugovi. To preko Hrvatske neće proći. Nisam se mislio time baviti”, rekao je tom prilikom Milanović.

Šef diplomatije RH Gordan Grlić Radman, kojeg je Milanović prozivao, žestoko je odgovorio predsjedniku hrvatske države. Opet je u fokusu bila BiH.

Izjava Milanovića da hrvatska vlada nije reagirala na pokušaj nekih zemalja da se iz završne deklaracije NATO samita u dijelu o BiH izostavi spominjanje Daytonskog sporazuma i konstitutivnosti triju naroda nema nikakvo uporište, rekao je Grlić Radman.

Iako je cijela priča stavljena u kontekst političkih sukoba među hrvatskim visokim zvaničnicma, i to nakon što je Grlić Radman odustao od puta na samit NATO-a jer mu je “ispod časti biti u društvu predsjednika koji se ponaša primitivno”, stvar je, očito, mnogo ozbiljnija. Kurs kojeg je zauzeo predsjednik Milanović krajnje je zabrinjavajući za stabilnost regiona.

Među onima koji su prepoznali intenciju ovakvog stava Milanovića je i član Predsjedništva BiH Željko Komšić koji je poručio da “Hrvatska teško može zaustaviti interes NATO-a”.

Nastranu što je naš ugledni reditelj Dino Mustafić sasvim u pravu kada kaže da Milanović “ima ozbiljne pretpostavke za psihijatrijske pretrage”, te da je “neodmjeren, nekulturan, konfliktan, jednom riječju nedostojan funkcije koju obnaša”, nameće se pitanje za čije interese šef države Hrvatske već dugo podmeće klipove među veze NATO-a i Bosne i Hercegovine, te na posredan način utječe na sigurnost ovog dijela svijeta.

U prilog tezi da se radi o jednom smišljenom potezu ide i to što je u oktobru prošle godine Milanović, također, ničim izazvan, prijetio blokadom NATO puta Bosne i Hercegovine.

“I kada mi netko kaže da će Bosna i Hercegovina ući u NATO, evo – mi smo članica NATO-a, ja sam predsjednik i vrhovni zapovjednik i imam problem da u NATO uđe država koja je tako neusklađena. Jer preuzimam garancije za takvu državu. Ja bih rado – i radi Bošnjaka, i radi Hrvata u BiH, Srbi su protiv – ali u ovakvoj situaciji ti si stavljaš na leđa jednog saveznika za kojeg moraš odgovarati. To je ugovorna obaveza, a saveznik je nije u stanju ispunjavati. Tako da je to isto jedna tema za razgovor”, govorio je tada Milanović.

Ukoliko bi čelnici država NATO-a do kraja otvorili priču o “destabilizacijskim aktivnostima Rusije”, onda bi zasigurno tu bilo mjesta i za priču o Milanoviću.

“Ruski čovjek”

Zaista. Kada su još u junu 2019. godine, pola godine prije nego će Milanović stupiti na čelo Hrvatske, tamošnji mediji provukli da je bivši premijer naših susjeda i šef SDP-a, zapravo, postao “ruski igrač”, te da je njegovim ulaskom u predsjedničku utrku, “Moskva dobila svoga čovjeka”, mnogi su vjerovali da je to “nategnuto”, te da je riječ o spinu njegovih oponenata.

Kao jedan od dokaza da je Milanović prešao na stranu politike Vladimira Putina ponuđena je tada činjenica da je jedan od važnijih ljudi ruskog lobija u Hrvatskoj, sada trgovac naftom, ne baš na ”dobrom glasu”, glavni financijer njegove predsjedničke kampanje!

“Rusija se sustavno pokušava utjecajem proširiti i na Hrvatsku. Vlada Zorana Milanovića nije reagirala na alarmantno zaduživanje Todorićeva ”Agrokora” u Rusiji, iako su naši euroatlantski partneri upozoravali na opasnost. No, Plenkovićev kabinet maestralno je spriječio da se Agrokor doista i pretvori u rusko oruđe za ucjenu Hrvatske. U premijerskom mandatu je, čini se, Milanović dobio ”certifikat’ političara koji ne smeta Putinovim podzemnim utjecajima”, izjavio tada hrvatskim medijima neimenovani izvor “dobro upoznat s kretanjima na hrvatskoj političkoj sceni”.

Spekuliralo se čak i kako bi Milanović ”trebao” demontirati euroatlantski projekt vertikalne integracije EU-Inicijativa triju mora, vratiti odnose prema susjedima iz EU na razinu na kojoj su bili u vrijeme njegove administracije, ali i ”kontaminirati” odnose s Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

Da li Milanović to radi?

“Zoran Milanović dobio podršku Rosnjefta u kampanji za predsjednika Hrvatske. Dva dana prije sastanka s Miloradom Dodikom (prošle godine), odlikovao je ruskog ambasadora u Hrvatskoj. Njegova Vlada sarađivala sa PPD-om na izradi Zakona o plinu. PPD strateški partner Gazproma”, pisao je portal Istraga.ba u oktobru prošle godine.

U decembru prošle godine u posjeti Hrvatskoj je bio i ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov. Istaknuto je da su bliski stavovi dvije zemlje upravo o BiH!

Oko Bosne i Hercegovine postoji velika razina bliskosti stavova – dvije države podržavaju izmjenu Izbornog zakona, konstitutivnost sva tri naroda i daytonska načela, saopćeno je tada.

Postavljanje cijevi bez znanja BiH

No, tu priča ne staje. U martu ove godine sa teritorija Hrvatske, a bez znanja Bosne i Hercegovine, ispod rijeke Save, koja razgraničava dvije zemlje, pružene su plinovodne cijevi, duge oko 450 metara.

Položila ih je firma Crodux, temeljem sporazuma Vlade Republike Hrvatske i Vlade bh. entiteta RS o “gasifikaciji” Rafinerije nafte u Brodu čiji je većinski vlasnik ruski Zarubrežnjeft. Za gradnju ovog plinovoda državne vlasti Bosne i Hercegovine nikada nisu dale saglasnost. A morale su.

Nažalost, pod pritiskom gomilanja afera i raznih događaja, “non-papera”, ova vrlo opasna priča je brzo zaboravljena, no ovaj priča ima mnogo širi kontekst i može se dovesti u vezu sa ruskim interesima u Evropi. Je li Milanović u ovome imao i lični interes? Nakon što ga je 2011. oslobodio Haaški sud, upravljanje Croduxom preuzeo je hrvatski general Ivan Čermak, koji je dovođen upravo u vezu, čak i poslovnu, sa Zoranom Milanovićem.

Čermak je do januara ove godine bio vlasnik spomenute firme, no ona je i prije i poslije radila sa Rusima. Čermak već godinama ulaže u naftni, plinski, građevinski i bankarski biznis.

Šta će NATO učiniti?

No, to nije jedina veza Milanovića s Rusima. Milanović je još kao premijer RH 2013. godine primio u Banskim dvorima predstavnike ruske kompanije Rosneft Oil. Delegaciju je predvodio moćni Putinov oligarh Igor Sečin. Sečinov potpredsjednik, Željko Runje, hrvatski je državljanin, rođen u Splitu, koji godinama živi i radi u Rusiji.

Upravo on je, također, pominjan kao Milanovićev finansijer.

Mediji u Hrvatskoj, koji su pitali i o vezama s Milanovićem, označili su ga kao najviše pozicioniranog Hrvata u naftnom biznisu.

Unaprijeđen je 2019. godine za prvog potpredsjednika Rosnjefta, odnosno drugog čovjeka te moćne kompanije. U junu 2013. godine, prilikom sastanka sa premijerom Zoranom Milanovićem, bio je jedan od potpredsjednika Rosnjefta…

Ako je u vrijeme Donalda Trumpa i njegove politike ”ne vidimo problem”, proruski Milanovićev pristup je bio manje vidljiv, danas su njegova osporavanja daljnjeg širenja NATO-a i stabilnosti Balkana sve veći problem. Problem, o kojem bi i NATO morao imati svoj stav.

Izvor: Radiosarajevo.ba

Slični članci

Back to top button