Zdravlje

Goletić: Gama soj mogao bi promijeniti pravila igre, zatražit ćemo uvođenje testova na granicama BiH

Od četiri varijantna soja SARS CoV 2 (alfa – tzv. britanski, beta – tzv. južnoafrički, gama – tzv. brazilski i delta- tzv. indijski), koje je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila globalno zabrinjavajućim, tri cirkuliraju u Bosni i Hercegovini, kaže prof. dr. Teufik Goletić, šef Laboratorije za molekularno-genetička i forenzička ispitivanja na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu.

Prema njegovim riječima, u ovom trenutku jedino beta varijantni soj još nije utvrđen na području naše zemlje, no, to ne znači, kako kaže, da nije prisutan.

Najviše zaražene mlađe i osobe srednje životne dobi

– Delta soj prvi put detektovan je u Indiji još u decembru 2020. U BiH su prvi slučajevi zaraze delta varijantnim sojem otkriveni početkom jula kod stranih, ali i državljana BiH. Njegova osnovna odlika je da se, u odnosu na sve dosadašnje varijante, brže prenosi i u tome se ogleda i osnovna opasnost koju ovaj soj nosi, jer lakši i brži prijenos znači sposobnost virusa da brže dođe do ranjivijih prijemčivih kategorija, što pogoršava epidemiološku situaciju i može uzrokovati opterećenje, a u krajnjem slučaju i kolaps zdravstvenog sistema – navodi Goletić.

Za razliku od prethodnih varijantnih sojeva, uključujući alfu i gamu, klinički profil delta varijante, pogotovo kod osoba srednje i mlađe životne dobi, kako kaže Goletić, podsjeća na “običnu” ili nešto jaču prehladu.

– Dok su oni oboljeli od alfa soja koronavirusa imali problem sa čulima mirisa i okusa, inficirani delta sojem među top pet simtoma najčešće osjećaju četiri (glavobolja, povišena temperatura, curenje iz nosa, bol u grlu), što izrazito podsjeća na prehladu. Upravo takva slika može maskirati infekciju sa delta varijantom SARS-CoV-2 virusa. Nažalost, unos infekciju u BiH praćen je klimatskim prilikama koje pogoduju i češćim prehladama. Naime, zbog visokih vanjskih temperatura boravimo u klimatiziranim prostorima, a onda izađemo vani, što stresira organizam i predisponira nas prehladnim stanjima. Također, iz istog razloga, konzumiramo hladna pića i sladolede koji, ponovo zbog temperaturnog stresa olakšavaju put infekcijama grla i posljedično grlobolji. Naravno, mnogi te simptome neće povezati sa delta varijantnim sojem, koji se ‘maskiran’ pod simptomima prehlade brže širi i lakše dođe do ranjivih kategorija društva – objašnjava Goletić.

Ističe da su trenutno u svijetu delta sojem najviše zaražene mlađe i osobe srednje životne dobi koje su otpornije na SARS CoV 2 infekciju, a to, kako govori virusolog, dodatno kamuflira ozbiljnost i realan broj slučajeva novih infekcija.

Kao peti simptom naveo je ono što je otkriveno u Indiji, gdje je kod oboljelih, kako tvrdi virusolog, primijećen gubitak čula sluha.

No, delta varijantni soj osjetljiv je na vakcine, naročito kod onih koji su primili obje doze, za razliku od gama soja koji, prema riječima Goletića, lakše uzrokuje reinfekcije imuniziranih, ali i osoba koje su preboljele COVID-19.

Simptomi gama soja slični su onima koje izaziva alfa soj poput kašlja, temperature, bola u mišićima, glavobolje, gubitka čula mirisa i okusa.

– Gama se ne širi tako brzo kao delta varijantni soj, ali lakše zaobilazi prirodno stvoreni imunitet ili onaj čije je stvaranje potaknuto vakcinacijom. U SAD-u, u državama koje imaju visoku pokrivenost stanovništva imunizacijom, češće se utvrđuje gama soj dok je u drugima, koje nemaju visoku stopu vakcinacije, dominantan delta soj. S tim u vezi slična su očekivanja i u našoj zemlji. Naime, očekujem, a to su najave i Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, da će u BiH u narednim mjesecima biti dominantna delta varijanta. No, moramo biti pažljivi i „držati na oku“ i gama soj, jer onog trenutka kad dostignemo zadovoljavajući procenat imunizacije, gama varijanta bi mogla promijeniti pravila igre, jer je u stanju da lakše zaobiđe stvoreni imunitet – naglašava Goletić.

Zbog toga će, kako kaže, preko Vlade FBiH, Vijeću ministara BiH biti upućena inicijativa da se na granicama od svih osoba, uključujući i bh. državljane, traži ono što zahtijevaju sve članice EU, a to je antigenski ili PCR tekst ne stariji od 48 sati, potvrda o vakcinaciji i prebolovanom COVID-19 ne starija od tri mjeseca.

– Ne možemo spriječiti unos infekcije, ali ukoliko ona ne dođe previše brzo, onda se sa mjerama koje imamo i naravno masovnom vakcinacijom za koju vjerujem da će uskoro uslijediti, imajući u vidu da ćemo u narednih sedam do 14 dana dobiti veliki broj doza, predstojeći epidemijski val u razumnoj mjeri može kontrolirati – kaže Goletić.

Ne vide se ozbiljniji izvještaji da se u RS-u nešto radi

Goletić je istakao činjenicu o kojoj će se, kako kaže, morati voditi računa, a to je da gama soj može uzrokovati i infekciju glodara, prije svega miševa i štakora.

– To predstavlja dodatnu ekološku nišu unutar koji taj soj virusa može cirkulirati i predstavljati opasnost za ljudsko zdravlje – kaže.

Sve to, dodaje, ukazuje da se mora pojačati sistem nadzora.

– Metoda sekvencioniranja još nije sistemski riješena. Istina napravljen je progres u smislu broja laboratorija koje to mogu raditi, ali bih istakao da je Laboratorija na Veterinarskom fakultetu i dalje najkompetentnija. Osim što radimo sekvencioniranje, radimo i znamo bioinformatički obraditi rezultate i pravilno interpretirati svaku utvrđenu mutaciju. Mišljenja sam da smo kao društvo u boljoj poziciji nego u martu mjesecu ove godine, jer znamo šta u BiH trenutno cirkulira. Nažalost još uvijek nema dovoljno razumijevanja, počev od Vlade FBiH i vlada kantona, da se sekvencioniranje stavi tamo gdje mu je mjesto – navodi Goletić.

S obzirom da su svi do sada varijantni sojevi SARS CoV 2 otkriveni na području FBiH, na pitanje, šta je sa entitetom RS, Goletić odgovara kako ne zna koliko se u tom dijelu BiH radi sekvencioniranje, ali je dodaje, činjenica da se ne vide ozbiljniji izvještaji da se tamo nešto radi.

– U FBiH imamo najmanje tri laboratorije koje rade sekvencioniranje, na Veterinarskom fakultetu, KCUS i još jedna privatna laboratorija u Sarajevu. Mislim da je od presudnog značaja pratiti šta cirkulira u BiH kako bismo na adekvatan način znali zaštititi zdravlje ljudi. Naravno, vakcinacija je presudna u borbi sa SARS CoV 2, a da bi se postigao kolektivni imunitet, prema preporuci WHO-a, potrebno je dostići oko 70 posto vakcinisane populacije. U ovom kontekstu svakako ne treba “zaboraviti” i one koji su prebolovali COVID-19 stekavši na taj način imunitet – zaključio je Goletić.

Izvor: Faktor

Slični članci

Back to top button