Svijet

U Hagu počelo suđenje za pad aviona MH17: Uloga Rusije i bivšeg ruskog dobrovoljca u rata u BiH

7. juna ove godine počelo je suđenje u odsutnosti četvorici osumnjičenih, trojici Rusa i jednom Ukrajincu, u vezi s obaranjem putničkog aviona iznad istočne Ukrajine 2014. godine. Suci su saslušali dokaze koje su prikupili tužitelji. Rusima Sergeju Dubinskom, Olegu Pulatovu i Igoru Girkinu, kao i Ukrajincu Leonidu Harčenku – sud u Haagu sudi u odsutnosti zbog umiješanosti u tragediju. Advokati na suđenju zastupaju samo jednog od osumnjičenih, Pulatova.

Suđenje je službeno počelo u martu 2020. godine, ali se donedavno bavilo motivima, uglavnom raspravljajući o prihvatljivosti dokaza u nesreći. Tužitelji su izvođenje svojih dokaza završili 10. juna, a svoj rezime su iznijeli na sljedećim ročištima 17. i 18. juna.

Rasprave su bile zatvorene za javnost zbog pandemije COVID-19, ali je Kirill Mikhailov, istražitelj moskovskog Obavještajnog tima za sukobe, koji je radio s istraživačkom grupom Bellingcat na istraživanju tragedije MH17, pratio sudski prijenos uživo i objavljivao je reakcije na Twitteru tokom rasprave.

“Sud je proveo dosta vrijeme proučavajući modele koje su izradili holandski i ruski stručnjaci te su raspravljali o tome kako su došli do zaključaka o lokaciji s koje je raketa lansirana, ali i o razlikama među njima. Postoji mišljenje belgijskih i holandskih stručnjaka koji su zaključili da je raketa lansirana s teritorija pod kontrolom separatista podržanih od Rusije, a tu je i suprotno mišljenje da je raketa lansirana s juga, s teritorija pod kontrolom Ukrajine”, napisao je Mikhailov.

Istražitelji su rekli da niko od četvorice osumnjičenih nije “pritisnuo tipku” za lansiranje rakete, već su umjesto toga “formirali lanac” koji je uzrokovao premještanje ruske vojne rakete preko ukrajinske granice i njeno usmjeravanje na let Malaysian Airlinesa. Također su predstavili audio zapise razgovora pobunjenika i foto dokaze koji navodno prikazuju kretanje ruske platforme BUK do stanice.

Odgovornost Rusije

Podsjećamo, let 17 Malaysia Airlinesa (MH17) bio je redovni putnički let iz Amsterdama za Kuala Lumpur, a avion je oboren 17. jula 2014. godine dok je letio iznad istočne Ukrajine. Svih 283 putnika i 15 članova posade su poginuli. Kontakt sa avionom izgubljen je na udaljenosti od oko 50 km od ukrajinsko-ruske granice, a olupina aviona pala je u blizini mjesta Hrabove u Donjeckoj oblasti u Ukrajini.

Istragu je preuzeo Holandski odbor za sigurnost (DSB) i zajednički istražni tim predvođen Holandijom (JIT), koji su zaključili da je avion oboren raketom BUK lansiranom sa teritorije koja je bila pod kontrolom proruskih separatista u Ukrajini. Prema JIT-u, korišteni BUK potiče iz 53. protuavionske raketne brigade Ruske Federacije i dovezen je iz Rusije na dan pada, ispaljen s područje gdje su boravile proruske snage i nakon toga vraćen u Rusiju. Istraživanja DSB-a i JIT-a u skladu su s ranijim tvrdnjama američkih i njemačkih obavještajnih izvora i tvrdnjama ukrajinske vlade.

Vlade Holandije i Australije smatrale su Rusiju odgovornom za postavljanje instalacije BUK. Ruska vlada nijekala je umiješanost u obaranje aviona, a njezini izvještaji o tome kako je avion oboren varirali su tokom vremena. Moskovsko ministarstvo odbrane odbacilo je optužbe i prethodno je inzistiralo da niti jedno njihovo oružje nije korišteno za obaranje MH17. No, tim međunarodnih istražitelja otkrio je da su “sva vozila u konvoju s raketom bila dio ruskih oružanih snaga”.

Prijašnji slučajevi

“Na temelju zaključaka zajedničkog međunarodnog tima, Holandija i Australija sada su uvjerene da je Rusija odgovorna za postavljanje instalacije BUK koja je korištena za obaranje MH17”, rekao je holandski ministar inostranih poslova Stef Blok.

Pobunjenici su već oborili više ukrajinskih vojnih aviona iznad istočne Ukrajine. Nekoliko međunarodnih zračnih prijevoznika odbilo je letjeti iznad zone sukoba uoči tragedije. Međutim, mnogi drugi, uključujući Malaysia Airlines, nastavili su prelaziti pogranično područje, usmjeravajući stotine putničkih aviona kroz zračni prostor u sedmici prije pada.

Nekoliko dana prije uništenja MH17, proruski separatisti srušili su vojni teretni avion koji je letio na nadmorskoj visini do 6.000 metara. Kao odgovor, ukrajinske vlasti zabranile su civilnim avionima da lete niže od 9.750 metara. Međunarodni putnički avioni obično lete na nadmorskoj visini između 10.000 i 12.000 metara.

Prevoz BUK rakete nekoliko sati prije nego je MH17 oboren (Izvor: EMPR)

Greškom oboren?!

Račun na društvenim mrežama povezan s vođom pobunjenika Igorom Girkinom, poznatim i kao Igor Strelkov, koji je u to vrijeme bio “ministar odbrane” samoproglašene Donjecke Republike, ubrzo nakon pada aviona je objavio na društvenim mrežama video zapise na kojima se vidi mjesto pada.

Autor se pohvalio obarenjem drugog vojnog teretnog aviona rekavši da nije nastradao nijedan civil, također se pozivajući na “podatke o drugom oborenom avionu, najvjerovatnije borbenom avionu Sukhoi”.

“Već smo vas upozorili da ne letite našim nebom“, stoji u poruci. Post je nedugo zatim izbrisan.

Prema pobunjeničkoj komunikaciji koju je presrela ukrajinska sigurnosna služba SBU, koja je također objavila audio snimak na internetu, separatisti su vjerovali da su ciljali ukrajinski vojni avion, a svoju su pogrešku shvatili tek nakon što su stigli na mjesto pada.

Inače, Strelkov je ruski dobrovoljac, koji je bio pripadnik kozačkih formacija koje su ratovale u sastavu Vojske Republike Srpske. Kako su ranije objavili mediji, on je 1998. godine u najpoznatijem ruskom časopisu ekstremne desnice objavio svjedočenje o ratu u BiH, te opisao svoje sudjelovanje. Strelkov je i bivši general ruske obavještajne službe FSB-a. Dobio je titulu ministra odbrane u istočno-ukrajinskoj regiji Donjeck koju su držali pobunjenici.

Drugi osumnjičeni Sergej Dubinski (poznat kao Khmury), koji je bio zaposlen u ruskoj vojnoj obavještajnoj agenciji GRU, bio je zamjenik Strelkova i bio je u redovnom kontaktu s Rusijom. Oleg Pulatov, poznat kao Giurza, bivši je vojnik specijalnih snaga GRU-a i zamjenik šefa obavještajne službe u Donjecku. Leonid Kharchenko, ukrajinski je državljanin koji nema vojno iskustvo, ali je kao zapovjednik vodio borbenu jedinicu.

Osumnjičeni (Izvor: BBC)

BUK raketa

U početku je rusko Ministarstvo odbrane tvrdilo da je prije eksplozije otkriven ukrajinski Suhoj koji se približavao MH17. Kasnije je Moskva objavila satelitske fotografije na kojima su navodno prikazani ukrajinski projektili BUK u regiji u vrijeme pada. Autentičnost slika osporila je istraživačka skupina Bellingcat.

Proizvođač oružja pod kontrolom Kremlja Almaz-Antey, koji proizvodi raketne sisteme BUK, objavio je rezultate vlastite istrage. U njemu je firma rekla da je putnički avion uništen raketom BUK, koja je mogla biti ispaljena samo s položaja ukrajinske vojske i s bojevom glavom koju ruska vojska više nije koristila.

Rusija je negirala da oružane snage opskrbljuje pobunjenike i tvrdila je da u Ukrajinu nisu transportovani nikakvi raketni sistemi BUK. Također je osporena vjerodostojnost snimaka ukrajinske službe SBU koji su navodno pokazali Sergeja Dubinskog, visokog dužnosnika pobunjeničke obavještajne službe, koji je razgovarao sa svojim podređenima o postavljanju raketnog sistema u regiju Pervomayskoe pod kontrolom pobunjenika, odakle su navodno ispaljeni projektili.

U julu 2015. godine, Rusija je stavila veto na nacrt rezolucije u Vijeću sigurnosti UN-a o uspostavi međunarodnog suda za katastrofu. Predsjednik Vladimir Putin rekao je da bi to bilo “prerano” i “kontraproduktivno”. Očekuje se nastavak suđenja u narednom periodu i utvrđivanje odgovornosti Rusije.

Slični članci

Back to top button