BiH

Ambasador Sedar: Dolazim kao prijatelj, milina bosanske duše me ispunjava

Nastup novog ambasadora Republike Slovenije u našoj zemlji uistinu se pretvorio u spektakl nakon originalnog nastupa Damijana Sedara u slovenskoj narodnoj nošnji. Njegov susret sa tadašnjim predsjedavajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom i predaja akreditiva izazvala je brojne komentare na društvenim mrežama, a o svemu su pisali i mediji u Ljubljani.

Međutim, sama činjenica da je Dodik tog dana u odvojenim susretima primio akreditivna pisma i novoimenovanih nerezidentnih ambasadora Sjedinjenih Meksičkih Država za BiH Carlosa Isaure Felixa Corone i Republike Filipina za BiH Franka R. Cimafrance, a da je bh. javnost čula samo za ambasadora Sedera, dovoljno govori o originalnosti nastupa ovog diplomate.

U prvom intervjuu za bh. medije ambasador Sedar govori o utiscima mjesec dana nakon dolaska u Bosnu i Hercegovinu, komentira reakcije na njegov prvi nastup, otkriva veze odore u kojoj se pojavio sa Bosnom i Hercegovinom, govori o prijateljstvu Bosne i Hercegovine i Slovenije, perspektivama buduće saradnje, te posebno europskim integracijama, budući je njegova zemlja trenutno predsjedavajuća Europske unije (EU)…

Duša pjeva…

Radiosarajevo.ba: Ambasadore Sedar, više od mjesec dana je prošlo od predaje akreditiva i Vašeg zvaničnog preuzimanja dužnosti ambasadora Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini, kakvi su utisci?

Ambasador Sedar: Da, mjesec dana je od mog dolaska. Moji utisci su odlični! Znao sam da dolazim u prijateljsku zemlju koju sam ranije posjećivao kao turista i poslovno. Kao Slovenac obožavam i vaše planine, šume, divne rijeke… Bliska mi je i bosanska gastronomija. Znam toliko ljudi koji dolaze iz ove divne zemlje, a imam poslovnih, odnosno, diplomatskih kontakata, tako da se ovdje osjećam zaista dobro.

Kad god imam vremena, ja sam u planinskim cipelama. Išao sam vidjeti stećke. Čekao sam 47 godina da prvi put u životu vidim stećke u prirodi.

Planinario sam sam prema Visočici, vrhu Džamija… Volim da hodam kao Robinson Crusoe. Gledao sam kako sunce izlazi, s pogledom usmjerenim prema Hercegovini. Pa, to je milina. Duša pjeva. Sjedio sam sa domaćinima u planinskim selima, pio kafu… Milina bosanske duše me ispunjava. Neusporediva je čak i sa baklavom (Smijeh).

Radiosarajevo.ba: Možete li sa nama podijeliti detalje iz Vaše profesionalne biografije i dosadašnjeg djelovanja na polju diplomatije?

Ambasador Sedar: Kao karijerni diplomata Ministarstva vanjskih poslova Republike Slovenije, sve ove godine, se manje-više, bavim ovom regijom.

Prije svega, radio sam na polju proširenja Europske unije (EU) i podrške svim reformama koje su nužne za napredak svih zemalja Zapadnog Balkana na putu ka EU. Pogotovo Bosne i Hercegovine.

Imao sam čast i priliku da radim u stalnom predstavništvu Slovenije u Briselu za vrijeme prvog predsjedavanja naše zemlje. Konkretno, 2008. godine sam bio predsjedavajući Radne grupe za Zapadni Balkan. Prvo slovenačko predsjedavanje Unijom je bilo izuzetno uspješno, posebno zbog uvođenja bezviznog režima za građane Balkana i Bosne i Hercegovine.

Dali smo svoj doprinos da bude usvojen Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa Bosnom i Hercegovinom. Dakle, pamtim to kao jedno lijepo razdoblje.

Kasnije sam nastavio da radim kao politički savjetnik specijalnog predstavnika EU u Makedoniji. Poslije sam se vratio kao šef Odjeljenja za Zapadni Balkan u Ministarstvo u Ljubljani. Od 2012. do 2017. godine bio sam i politički savjetnik specijalnog predstavnika EU na Kosovu.

Obavljao sam i dužnost nacionalnog koordinatora slovenačkog predsjedavanja procesa za suradnju u jugoistočnoj Europi 2017./2018. U to vrijeme sam imao dosta posjeta Sarajevu zbog saradnje sa Regionalnim vijećem za saradnju (RCC) kojim je tada predsjedavao nekadašnji šef diplomatije Srbije, Goran Svilanović. Nakon toga sam bio i u Beogradu kao regionalni predstavnik Specijalnog suda (Specijalizovana vijeća i Specijalizovano tužilaštvo) za Kosovo. Dakle, kroz karijeru sam nastojao podržavati sve što može da doprinese napretku u EU.

O komentarima na društvenim mrežama

Radiosarajevo.ba: Predaja akreditiva i Vaš nastupni posjet u Predsjedništvu BiH izazvao je brojne reakcije na društvenim mrežama, kako ste ih doživjeli?

Ambasador Sedar: Svjestan sam u kojem vremenu živimo. Anonimnost društvenih mreža daje prostora onima koji se žale. Ja to nazivam inatskom zajednicom. Internet je super platforma za inatsku zajednicu.

Sa negativnim komentarima sam se upoznao prilikom projekcije na Vijećnici povodom početka slovenačkog predsjedavanja EU. Repriza je slijedila nakon predaje akreditiva tada predsjedavajućem Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku. Ipak, ja sam ovdje sreo toliko ljudi koji su me prepoznali i pozdravljali na ulici.

Čin koji sam uradio je moja lična potvrda specijalnih odnosa između naše dvije zemlje.To je najbolja poruka koja se mogla desiti. Ja sa zadovoljan.Zanimljivo je i da je ta odora u vlasništvu Bosanca koji živi u Sloveniji!

Mogao sam da budem diplomat koji sjedi iza zatvorenih vrata, ili da dođem sa pravom porukom. Nisam imao ambicije za samopromociju. Naprotiv. Htio sam reći da su ovo činjenice. Imamo kapacitet međusobnog poštovanja. Da, dolazim kao prijatelj, iz prijateljske zemlje…

Radiosarajevo.ba: Pod sloganom “Zajedno. Otporna. Europa”, Vaša zemlja od 1. jula predsjedava Europskom unijom. Šta će biti prioriteti Slovenije tokom ostatka predsjedavanja, odnosno do kraja godine, a u kontekstu regije Zapadnog Balkana?

Ambasador Sedar: Slovenija je počela drugo predsjedavanje EU s glavnim ciljem da da svoj doprinos za otpornost EU uslijed pandemije. Naime, naša želja je da EU postane efektivnija u smislu upravljanja različitim krizama. Jer, osim pandemije postoje i druge krize s kojima se suočava Unija. Dakle, otpornost. Ali, i u smislu veće dostupnosti lijekova, bolje zdravstvene zaštite građana…

Imamo i ambiciozan prijedlog za uspostavljanje evropskog menadžmenta kibernetskih kriza. Na stolu je i plan ekonomske obnove, zelena tranzicija i digitalna suverenost. Na koncu, u vrijeme našeg predsjedavanja Unijom odvija se i konferencija o budućnosti Evrope.

Za proširenje Unije

Radiosarajevo.ba: Poznato je da se Slovenija zalaže za politiku proširenja EU. No, koliko će, realno, u kontekstu najnovijih odnosa u EU i svijetu biti prostora da se razgovara na ovu temu? Smatrate li, ipak, da bi se Unija trebala širiti na Balkan i kakve su perspektive Bosne i Hercegovine u tom smislu?

Ambasador Sedar: Vidite, pomenuo sam konferenciju o budućnosti Europe. Sam naziv konferencije govori mnogo. Ne govorimo o budućnosti Unije ili zemalja Schengena, već o budućnosti Europe.

Mi se zalažemo za što veću prisutnost čimbenika iz regiona i naročito Bosne i Hercegovine na raznim formalnim i neformalnim europskim forumima. EU mora da ima snagu za provođenje stabilnosti i sigurnosti i u susjednim državama.

Mi smo zato prioritet stavili na Zapadni Balkan. Ono što imamo u vidu jeste kontinuirana podrška za proširenju Unije. Ako posmatramo protekli period, ne možemo reći da je napredak u proširenju bio onakav kako se očekivalo. I na našoj, ali i na strani zemlja koje žele u EU.

Ono što mi želimo jeste socijalni i ekonomski oporavak zemalja Zapadnog Balkana. Mi bismo htjeli da se to odvija kroz unapređenje sektorskih integracija, odnosno sektorskih politika. Tu je značajno pitanje infrastrukture, transporta, energetske povezanosti, istraživanja, inovacija, digitalizacije… Slovenija, na koncu, podržava perspektive za mlade Zapadnog Balkana.

Šta je kazao Janša

Radiosarajevo.ba: Da, no kako će izgledati provođenje navedenih prioriteta?

Ambasador Sedar: Najznačajniji događaji će biti summit EU i Zapadnog Balkana koji će se održati u oktobru na Brdu kod Kranja. Tamo će se naglasiti svi prioriteti. Naš premijer Janez Janša je u više navrata rekao: “Ako nema proširenja EU na Zapadni Balkan, onda postoje šanse za proširenje drugih”.

Europska perspektiva Zapadnog Balkana je od velikog (geo)političkog značaja. Pravi doprinos summita jeste da proces krene s jasnim pravcem. Mi se sjećamo Soluna iz 2003. kada se odlučivalo u vezi EU perspektive.

Želimo da se ovo realizira kroz stalni napredak, ali na područjima gdje će to građani zaista osjetiti. Kroz ovaj proces treba da se osigura jasna perspektiva. Ona nije samo nastavak reformi i dolazak nužnih investicija, već stvaranje pozitivne klime koja je preduvjet za napredak svakog društva.

Radiosarajevo.ba: Realno gledano, postoji li realna volja među svim članicama Unije za tu politiku proširenja?

Ambasador Sedar: Postoji krug zemalja koje jasno podržavaju europsku perspektivu, odnosno punopravno članstvo svih zemalja regije, koje stvarno žele da se ovaj proces završi što ranije. Naravno, uz ispunjavanje svih neophodnih uvjeta. S druge strane, postoje punopravne države članice EU koje su više meritokratske u ocjenjivanju ispunjenih uvjeta.

Oni, gledano i geopolitički, nisu susjedi ovog djela Europe i nemaju toliku potrebu da se i ovaj dio kontinenta uključi u Uniju. Neki kažu da vide ovaj proces tehnički kao ispunjavanje školske zadaće. Ali stvari moramo postaviti u kontekst. Vidjeli smo i u posljednjoj korona-krizi kako smo jedni drugima potrebni, kako smo upućeni jedni na druge. Regija je pozitivno reagirala tokom ove krize. Trebamo nastaviti korak dalje, razmišljati i djelovati kako da jedni drugima izađemo u susret.

Ako gledamo prethodne godine, vidimo da se da je EU – ne bih govorio u pravcu europskeptizcima – imala dosta kriza, kao što ih je bilo i na globalnoj razini: od finansijske, preko migrantske krize do pandemije.

Ponekad postoje procjene koje govore da EU nema snage da reagira na, sportskim žargonom kazano, “prvu loptu”. Onda, ipak, vidimo da se pronađu neka rješenja koja su stvarno na dobrobit ljudi.

Ove godine se obilježava 30. godišnjica samostalnosti Republike Slovenije. Pogledajte standard stanovništva Slovenije juna 1991. i juna 2021. godine, to je neusporedivo. Pitanje je da li bi mogli da postignemo sličan napredak bez EU. Ja sam ubijeđeni Europljanin i pristaša EU.

Toliko ima praktičnih rješenja da mi je, na koncu, jako žao da kada iz Slovenije krenem prema jugu, prema ostatku bivše Jugoslavije, i čekam u redovima na granicama. Granice stvarno nisu potrebne. Zbog toga je na zemljama regije koje žele ući u EU da okrenu priču u svoju korist i osiguraju da njihovo članstvo bude zaista pozitivna perspektiva.

O “non-paperu

Radiosarajevo.ba: Kako biste ocijenili odnose Bosne i Hercegovine i Slovenije? Naše dvije zemlje, istina, gaje prijateljske odnose i nemamo otvorenih pitanja. Međutim, tokom ove godine pojavili su se različiti izazovi nakon objavljivanja “non-papera” u kojem se govorilo o “mirnom razdruživanju” u Bosni i Hercegovini. Taj dokument je pripisivan Sloveniji, a što je zvanična Ljubljana zanijekala. Kako dalje u našim odnosima?

Ambasador Sedar: Mi imamo odlične odnose! Mi smo stvarni i iskreni prijatelji. U Bosni i Hercegovini djeluje više od 100 slovenačkih kompanija koje ovdje zapošljava više od 15.000 ljudi. U Sloveniji žive brojni ljudi koji iz Bosne i Hercegovine, sa korijenima iz Bosne i Hercegovine, mnogi od njih su već druga ili treća generacija rođenih u Sloveniji. Brojni imaju dozvolu za boravak i rade kod nas.

Pogledajte redove u konzulatima u Sarajevu i Banjoj Luci. Znate li da je bilateralna ekonomska razmjena između Slovenije i Bosne i Hercegovine veća nego između Slovenije i Sjedinjenih Američkih Država? Znači, u ekonomskom smislu Bosna i Hercegovina je za Sloveniju važnija nego su to naši saveznici i partneri iz SAD-a!

Sve kontakte koje imamo na prijateljskoj i obiteljskoj razini potvrđuju da mi imamo jedan poseban bilateralan odnos. Ako razgovarate sa starijim Slovencima, recimo, o Zimskim olimpijskim igrama (ZOI) u Sarajevu 1984. godine, to se kod nas percipira tako kao da je to i naše. Percepcija građana Slovenije je iskreno u tome da je ono što je naše, i vaše, i obrnuto.

Što se tiče “non-papera”, ja neću da ponavljam ono što je izjavila zvanična Ljubljana, ali želim da prenesem iskrenu podršku Slovenije napretku Bosne i Hercegovine. Ona je stvarno iskrena.

Uvjeren sam da ćemo nastaviti surađivati kao prijatelji, i više od toga. Mi jedni druge razumijemo. Nije to samo pitanje blizine jezika, već i prošlost koju smo dijelili, ali i u pogledu prioriteta za budućnosti. Tako trebamo nastaviti.

Radiosarajevo.ba: Evo kad govorimo o ekonomiji, koji su potencijali saradnje naše dvije zemlje? Postoji li prostor za nova veća ulaganja Vaše zemlje ovdje?

Ambasador Sedar: Perspektive i planovi postoje. Razgovarao sam sa direktorima slovenačkih kompanija. Postoji više planova, pogotovo na području ulaganja u proizvodnju električne struje, odnosno zelene energije, te infrastrukture. Planova je mnogo. Naravno, važno je podsjetiti, strani investitori dolaze gdje imaju sigurnost, vladavinu prava, nisku stopu korupcije, te gdje su osigurani profiti. Više investicija donosi više radnih mjesta, a to se, kako što znamo, potom vraća kroz povećanje BDP-a.

Potrebna kohezija u BiH

Radiosarajevo.ba: Kako Slovenija gleda na najnovija dešavanja u Bosni i Hercegovini: zaoštrenu retoriku, govor mržnje, secesionističke prijetnje, pokušaje blokada institucija…, koliko to zabrinjava zvaničnu Ljubljanu? Vidite li negativne utjecaje zemalja regije na odnose u Bosni i Hercegovini?

Ambasador Sedar: Mi preporučujemo izbjegavanje svih aktivnosti koje nisu u pravcu postizanja kohezije u društvu. Kada gledamo i put ka EU, svjesni smo da je zemlji potrebno jaka suglasnost u vezi bitnih reformi. Bez toga nije moguće donijeti značajne odluke. Posebno ako imamo priče koji su u osnovi konflikti, konflikti koji se odnose na neriješena pitanja iz prošlosti.

Radiosarajevo.ba: Što mislite o inicijativi “Otvoreni Balkan”? Da li Slovenija daje podršku “Otvorenom Balkanu” ili inicijativi Zajedničkom regionalno tržište?

Ambasador Sedar: Slovenija podržava regionalnu saradnju između država Zapadnog Balkana pri čemu je ključna inkluzivnost i otvorenost za svih šest država regije. Za regiju je u ovom trenutku ključna implementacija zajedničkog regionalnog tržišta. Otvorene granice znače manje stajanja za robu, lakše kretanje ljudi. Sve to je, po nama, usmjereno ka ekonomskom unaprjeđenju. Mi to stvarno podržavamo. Ne plašimo se da su ovakve inicijative supstitut za punopravno članstvo u EU.

Ali što god se može urediti ranije, to je još i bolje. Ne trebaju nam redovi na granicama. To potvrđuju i pozitivna iskustva koja smo mi imali u Sloveniji u odnosima, recimo, sa Austrijom i Italijom. To je sve bilo, na koncu, u korist građanina.

Izvor: Radiosarajevo.ba

Slični članci

Back to top button