BiHVijesti

Uloga „meke moći“ u strateškom pozicioniranju Rusije u istočnoj Hercegovini

Kada se govori o jačanju ruskog utjecaja na Zapadnom Balkanu, prevashodno je u pitanju ono što se ostvaruje kroz saradnju u oblasti odbrane i sigurnosti, kroz energetiku i ekonomiju kroz kampanje dezinformacija i hibridnih operacija, ali u posljednje vrijeme Rusija sve veći uticaj ostvaruje i putem tzv. meke moći („soft power“). Treba očekivati da će ona sigurno rasti i da će biti sve osmišljenija i nije isključeno da, u odsustvu zapadnog prisustva može da ima sve veći odjek u lokalnim sredinama posebno tamo gdje žive Srbi.

Jedan takav primjer je istočna Hercegovina, koja sve više poprima proruski ambijent. Na ovom području sve je više kulturnih manifestacija („Čečenija fest“, „Doncima u čast“ i sl.), u kojima se obilježavaju neki datumi iz historije koji govore o „bratskoj“ vezi srpskog i ruskog naroda, te humanitarnih projekata u pružanju besplatne zdrastvene pomoći („Mobilna klinika“) ali i nekih drugih vidova pomoći, zatim, kampanje izobličavanja historije kroz organizovanje kulturnih manifestacija (umjetničke izložbe, filmske projekcije i sl.) gdje se pokušava na osnovu lažnih informacija ili poluinformacija mijenjati karakter historijskih činjenica o Drugom svjetskom ratu i ulozi Sovjetskog Saveza u njemu. Jedna takva manifestacija održana je krajem februara 2020. godine u Trebinju („Put do Pobjede: historijski izvori svjedoče“). Ona je dio većeg projekta, a sponzorisana je od strane Ruske ambasade u Sarajevu.

U ovom kontekstu treba posmatrati i humanitarne aktivnosti u Trebinju i ostalim gradovima istočne Hercegovine (Gacko, Nevesinje Bileća i Berkovići), krajem oktobra ove godine, kada je počela realizacija nove etape projekta Ruske humanitarne misije (RHM) „Mobilna klinika“. Projekat je usmjeren „na pružanje pomoći stanovništvu udaljenih krajeva Hercegovine, ali i stanovništvu u urbanim sredinama u uslovima virusa korona“. Medicnsku ekipu RHM predvodi ruski doktor Viktor Belinski. Projekat RHM počeo je 2018. godine.

Slučaj Bileća

Nakon što je prošlog ljeta Bileća došla u žižu javnosti kada je u ovom gradu održan “Čečenija Fest”, a u promotivnom materijalu glavni lik bio Ramzan Kadirov, lider Čečenske Republike u sastavu Ruske Federacije (RF), širenje ruske propagande i “meke moći” u istočnoj Hercegovini nastavlja se i ovih dana. Naime, od 1. do 3. novembra u Bileći je održana manifestacija “Doncima u čast”, a u povodu 100 godina od dolaska pripadnika „Donskog kadetskog korpusa“ iz Rusije na prostore Bosne i Hercegovine.

Doncima u čast u Bilećoj (Izvor: Srna)

Kao što je poznato, nakon Oktobarske revolucije 1917. godine, boljševička Crvena armija je proganjala pripadnike nekadašnje carske vojske, takozvane bjelogardejce. Nešto više od 300 Rusa je 1921. godine  tada došlo u Bileću, a taj broj je kasnije narastao i na 400. Došli su kadeti, oficiri, profesori, prateće osoblje. Tamo su zatekli razrušenu kasarnu iz vremena Austro-Ugarske, koju su obnovili i nastavili da žive na istoku Hercegovine. U Bileći su ostali do 1925. kada su prešli u Goražde, a nakon toga u Belu Crkvu, na granici Srbije i Rumunije. Na lokalnom groblju u Bileći sahranjeno je dvadesetak pripadnika Donskog kadetskog korpusa. Međutim, taj događaj, o kojem i Bilećani malo znaju, iskorišten je za ruske propagandne aktivnosti i “meku moć” na prostorima Bosne i Hercegovine. Ovdje treba napomenuti da se na bilećkom groblju nalazi i spomenik Sergeja Velimiroviča Maleška, koji je kao ruski dobrovoljac učestvovao u ratu 90-ih godina u BiH.

Rusku delegaciju je predvodio direktor „Donskog kadetskog korpusa“ Andrej Aleksandrovič. Zanimljivo je da je dočeku Rusa, koji su ulicama Bileće marširali u svečanim uniformama, prisustvovao i Slavko Aleksić, četnički vojvoda, protiv koga se vodi postupak pred Sudom BiH za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti na području Višegrada i okoline u martu 2019. godine.

Brojne proruske zvanice

Generalni sponzor događaja bila je Javno preduzeće Elektroprivreda Republike Srpske (ERS), čiji predstavnici su izrazili spremnost da “uvijek podstaknu očuvanje tradicije i kulturne baštine”. Okupljanju su prisustvovali i prdstavnici proruskih udruženja kao i proruski orjentisani pojedinci kao što su: Miodrag Ljumo Hrnjez iz Zavičajnog kluba “Osvit”, koji već sedam godina organizuje ovu manifestaciju, Nikola Nosović iz Društva srpskih domaćina, Ivana Žigon – glumica, poznata po nastupima na proruskim i antizapadnim skupovima, recitovanju na sahrani haškog optuženika Dragoljuba Ojdanića, u slavu Amfilohija Radovića i sličnim događajima, inače članica Pokreta socijalista Aleksandra Vulina, proruski orjentisanog aktuelnog ministra unutrašnjih poslova Srbije i drugi. Podršku im je pružio i zamjenik ruskog ambasadora u BiH Aleksej Kerestedžijanc.

Inače, opština Bileća već od prije blisko sarađuje sa Ruskom Federacijom. Opština i „Rusko-srpska fondacija za kulturu i nasljeđe“ su 7. augusta ove godine potpisale memorandum o saradnji, kada je isplanirano zajedničko obilježavanje stogodišnjice dolaska “Donaca” u Hercegovinu. Načelnik Bileće tada je rekao da je memorandum “rezultat vjekovne težnje srpskog naroda za dobrim odnosima sa ruskim narodom”. Saradnju je podržala i Ruska ambasada u BiH. Zamjenik ambasadora Ruske Federacije u BiH Aleksej Kerestedžijanc tada je najavio da će Ambasada i dalje podržavati Fondaciju „u radu na zbližavanju, proširenju saradnje i svih mogućih odnosa između Rusa i Srba“.

Slučaj Trebinje

Posljednjih godina sve je intezivnije i ulaganje ruskog novca u privredu i turizam na području istočne Hercgovine, doseljavanje ruskih državljana, koji otkupljuju zemljišne parcele za izgradnju privatnih kuća, posebno na području Ivanjice kod Dubrovnika što može imati i određene geopolitičke implikacije. Na taj način stvara se veća ruska kolonija na ovom području koja ima sve veći uticaj na građane Trebinja i ove regije.

Nakon državnog udara u Crnoj Gori 2016. godine, veliki broj ruskih i proruskih organizacija i udruženja iz Crne Gore svoj rad prebacio je u Trebinje, gdje su već egzistirale njihove podružnice. Tako je nakon dolaska većeg broja Rusa u Trebinju otvoreno odjeljenje budvanskog Centra ruskog jezika i kulture „Vozroždenije“. Dugogodišnji partneri “Vozroždenija” centra  su Fond „Ruski mir“ i Državni institut za ruski jezik “A.S. Puškin”. Polaznici dobijaju diplome RGGU (Ruskog Državnog Humanitarnog Univerziteta). Važan gegrafski položaj Trebinja na tromeđi između BiH, Hrvatske i Crne Gore, odnosno BiH i NATO uticao je na to da ovaj centar svoju osnovnu djelatnost koristi kako bi prikrio propagandno-subverzivne i obavještajne aktivnosti. Centar je dobio na značaju naročito nakon priključenja Crne Gore NATO-u, kada se gotovo pretvorio u obavještajni punkt ruskih službi.

Ovim Trebinje sve više postaje centar proruskih i velikosrpskih aktera, što se najbolje vidjelo za vrijeme posljednjih lokalnih izbora u Nikšiću, Crna Gora. Veliku ulogu u stvaranju proruskog ambijenta ali i veliku popularnost u ovom gradu uživa Daka Davidović još iz devedesetih, kada je bio ratni ministar ratnog zločinca Radovana Karadžića. Davidović se od tada bavio raznim kriminalnim aktivnostima u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, odnosno entitetu RS i Srbiji. Davidović je blizak sa političkom elitom u entitetu RS a nedavno je optužen da je zajedno sa Dodikom, vladikom Grigorijem i vladikom Jonaikijem pripremao puč protiv Vučića.

Izgradnja aerodroma

Svi oni su od ranije povezani kroz poslovne, ali i političke i crkvene veze, dugogodišnji su prijatelji koji zajedno sarađuju na političkom planu ali koji su upetljani i u neke sumnjive poslove.

Zbog sve većeg geostrateškog značaja istočne Hercegovine već nekoliko godina se najavljuje izgradnja Aerodroma Trebinje, koji privlači pažnju javnosti. Aerodrom će se nalaziti 14 km zapadno od centra Trebinja i zauzimaće površinu od 282 ha. Dvije opcije piste su u opticaju i to 3000m i 3500m, širine 45m, sa okretištem koje ima  mogućnosti da prime avion koda E (A330, B777), što je pomalo apsurdno, jer beogradska pista ima 3400m i zagrebačka 3252m. Da li je Trebinju zaista potrebna ovolika pista i šta to planira ovdje slijetati?

Aerodrom u Trebinju (Izvor: Novosti)

Ovim će Trebinje biti jedan od samo 5 aerodroma u regionu koji mogu da prime širokotrupce, tj. biti će u društvu Beograda, Zagreba, Ljubljane i Dubrovnika. Tako dugu pistu nema ni Split, Priština, Skopje, Sarajevo i Podgorica. U Aerodrom će investirati većinom Srbija, 75 od 100 miliona EUR, koja će također i gazdovati aerodromom. Predviđa se da će aerodrom prve avione primiti do kraja 2023. godine. No, neovisno od toga kojom će dinamikom ići izgradnja aerodroma u Trebinju, a za šta bi konačnu riječ, odnosno dozvolu trebala dati država BiH i Vijeće ministara, postavlja se logično pitanje – gdje je ekonomska opravdanost za projekat i da li se nešto krije iza njega?

Dolazak ruskih transportera?!

Tonći Prodan, stručnjak za terorizam i nacionalnu sigurnost iz Hrvatske, za medije je izjavio „da nije isključena mogućnost da aerodrom u Trebinju na neki način postane ruska vojna baza“. Tako se postavlja pitanje: Hoće li umjesto najavljenih Boeinga 777 na pistu slijetati ruski transportni divovi poput aviona Antonov, kojim se često prevozi vojna oprema i naoružanje? Indikativno je da bi pista u Trebinju trebala biti duža od onih u Beogradu ili Zagrebu te imati veći cargo terminal, i to za četiri puta, od npr. aerodroma u svjetskoj turističkoj destinaciji Dubrovniku.

Navedene aktivnosti ukazuju da Rusije svoje prisustvo, u ovom geostrateški važnom području, sve više ostvaruje elementima „meke moći“ i da ga pretvara u centar proruskih i velikosrpskih aktera. Rusija pravi sigurno zaleđe uz samu granicu dvije NATO članice (Hrvatska i Crna Gora) na način da pridobije stanovništvo na svoju stranu, što bi joj u slučaju eventualnog sukoba ili neke krize pružalo određenu sigurnost, ali i mogućnost za uspostavljanje vojnih baza, a izgradnja aerodroma u Trebinju ide u tom pravcu.

About Post Author

Slični članci

Back to top button