Utorak, 09 Svibanj 2017 23:38

Prinose od poljoprivrede u našoj je zemlji skoro nemoguće osigurati u osiguravajućim kućama

Nedavni problem sa mrazom i velikim štetama na poljoprivrednim dobrima aktualizirao je pitanje osiguravanja poljoprivrednih prinosa u osiguravajučim kućama, koje je u našoj zemlji skoro nemoguće osigurati.
Poljoprivrednici traže odštetu od države jer im je skoro nemoguće osigurati prinose kod osiguravajućih kuća, koje pak iako u svoji ponudama imaju naznačene takve opcije nerado ulaze u ovu tržišnu nišu. Radnici i struka iz poljoprivredne sfere apeluju da se stanje kod osiguravanja dovede u povoljniju poziciju.

Poljoprivreda je krhka djelatnost, ovisna o nepredvidljivim faktorima kao što su vremenske prilike. Diskusije oko subvencija i osiguranja poljoprivrednih prinosa prisutne su svugdje, u Evropskoj uniji, kao i zemljama našeg susjedstva. U Hrvatskoj je oko 15 posto zasađenih površina osigurano i od suše, dok je kod nas situacija na mrtvoj tačci.

O problemima sa osiguranjem prinosa u poljoprivredi često govori i dekan Agromediteranskog fakulteta Univerziteta Džemal Bijedić, Ahmed Džubur.

Skoro je pa nemoguće, ne znam za pozitivna iskustva iz te domene, govori nam profesor Džubur, bez te mogućnosti poljoprivrednici kod nas su dovedeni u izuzetno neugodnu poziciju.

"Poljoprivrednici u Hrvatskoj nisu zadovoljni sa mogućnostima koje osiguravajuće kuće nude, a kod nas je to još lošije. Vrlo je teško, skoro nemoguće osigurati prinos kod nas. Premije su previsoke, mogućnosti koje su nude jako loše, tako da se poljoprivrednici ne odlučuju na to", kaže Džubur, koji kaže još da zna da je kod nas nemoguće osigurati plastenike, što je krajnje nelogično.

Nemoguće osigurati prinos bilo koje kulture kod naših osiguravajućih kuća

Ovaj problem na sastanku Grupacije vinogradara i vinara pri Privrednoj komori Federacije BiH naveo je i vlasnik i direktor plantaža "Revita plant" Zlatko Huskić.

"Danas je nemoguće osigurati prinos bilo koje kulture kod naših osiguravajućih kuća. Naše preduzeće ima osigurane objekte, mašine, postrojenja i sadnice, ali prinos ne. Naš zahtjev za osiguranjem prinosa su odbile skoro sve osiguravajuće kuće, a dio se uopšte nije oglasio sa odgovorom. Takvu policu osiguranja tj. osiguranje prinosa često nam traže i banke, no taj zahtjev ne možemo ni na koji način ispuniti. Bilo gdje vani to je uobičajena polica kao i svaka druga, koja ima svoje uslove i svoju cijenu", kaže u razgovor za portal Klix.ba Huskić.

Osiguranja i postoje u normalnom svijetu zbog ovakvih stvari

"Nemamo to u ponudi" i "mi bismo to osigurali, ali neće da nam reosiguraju inostrane reosiguravajuće kuće, jer su bile poplave u BiH", su neki od odgovora koje osiguranja daju na upite zainteresiranih.

"Ne možemo govoriti o restriktivnoj politici, ovdje možemo govoriti o potpunom odsustvu jednog proizvoda u poslovima osiguranja. Smatram da to nisu tačna objašnjenja jer štetni događaji postoje svugdje u svijetu, pa i poplave, a u drugim zemljama se i poslije toga nastavlja sa nesmetanim osiguranjima prinosa. Uostalom osiguravajuće kuće i postoje zato da bi pored ostalog smanjile štetna dejstva nemilih događaja. Tako da su kod nas u funkciji samo ona osiguranja koja donose siguran profit osiguravateljima", žali nam se vlasnik plantaže koja ima uzgoj stolnog grožđa na preko 100 hektara, a pored domaćeg tržišta pokrivaju i tržišta Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke, Litvanije, Skandinavije, Rusije, Češke, Švicarske.

Mraz ugrozio izvoz grožđa u Englesku


"Revita plant" je za ovu godinu pripremala izvoz i za Englesku, zamislite grožđe iz Bosne i Hercegovine u Londonu, govori nam naš sagovornik.
 
"Kao firma koja proizvodi 2.000 do 2.500 tona grožđa i koja angažuje 250 do 300 radnika tokom osam mjeseci intenzivnih radova, svakako da smo zainteresovani za uspostavljanje ovakvog vida osiguranja prinosa. Znam da i ostali veliki prozvođači dijele tu istu spremnost. Model ovakve police za svaku pojedinu kulturu je moguće uspostaviti. Ona bi vjerovatno bila preskupa za proizvođače, ali ukoliko bi i država tj. resorna ministarstva participirala u cijeni pomenute police i to iz fondova koji su namijenjeni baš za ovakve štetne situacije, mišljenja sam da bi na dugi rok i država davala manje i proizvođači zaštitili svoju proizvodnju od štetnih dejstava i osiguravajuće kuće kroz ovaj proizvod došle do novih prihoda, svi bi imali koristi", kaže Huskić.

Država treba da subvencionira police osiguranja


Kada je elementarna nepogoda potrebno je djelovanje svih i odmah, mišljenja je Zlatko Huskić, ovom posljednjom nepogodom je ugroženo minimalno dvadesetak hiljada ljudi kroz štete i kroz smanjen radni angažman kod onih koji su pretrpili te štete. Neophodno je uključivanje institucija države na svim nivoima da se problem rješava i ublaže posljedice, a time omogući nastavak proizvodnje.

"U poljoprivredi je prisutno odsustvo strategije na svim nivoima, banke ne kreditiraju poljoprivredu, ili jako malo, kažu visok im stepen rizika. Treba ustanoviti putem Vlada obavezu banaka da određeni dio plasmana moraju usmjeriti u poljoprivredu. Kada kažete da su sredstva potrebna za poljoprivredu tretiraju vas kao da imate kugu. Nema subvencija za opremu i novo proizvodno investiranje, zasade", žali nam se Huskić, navodeći da svi oni poreze, doprinose i PDV redovno plaćaju, dok na drugoj strani, gdje država ima vlasnički udio ima duga za doprinose, za PDV, imamo neka uvezivanja staža, to je ekstremno neravropravan položaj.

"Država se zadužuje za plaće i krpljenje budžetskih rupa, kao i za kupovinu socijalnog mira, a to ne radi za pomoć, podršku i opstanak ovo malo kvalitetne poljoprivrede što imamo, a kamo li za razvoj iste. Intenzivna poljoprivreda i stočarstvo je naša razvojna šansa", govori nam na kraju, te kaže kako je neophodno uspostaviti protivgradnu odbranu u Hercegovini, kao što funkcioniše na sjeveru Bosne, Slavoniji i Semberiji, time su i štete manje.
 
Izvor: Klix.ba 

Preporučujemo:

BiH prijednjači u kampanji 'Bez GMO'

Fehim Murić iz Cazina: Ne dam maline po marku, radije ih narodu halalim

Poljoprivrednici u problemu: Nema radnika ni za 1.000 KM