Nedjelja, 21 Svibanj 2017 21:41

Srčani udar: Trećina pacijenata ne osjeti bol u prsima niti ostale simptome

Kardiovaskularne bolesti najčešći su uzrok smrtnosti u svijetu, od kojih godišnje umire 17,3 miliona ljudi. Procjenjuje se da će njihov broj rasti te da će do 2030. čak 23,6 milona ljudi godišnje umirati od bolesti srca i krvnih sudova. Bolesti krvog sistema glavni su uzrok smrtnosti i u našoj regiji.

Godišnje zbog njih umire oko 9000 građana, što znači da svakog sata jedan stanovnik regije umre od iznenadne srčane smrti. Prema Svjetskoj kardiološkoj federaciji, najmanje 80 posto prijevremenih smrti zbog bolesti srca i krvnih sudova može se izbjeći, prvenstveno ako se počnu izbjegavati osnovni rizični faktori, kao što su pušenje, loše prehrambene navike i nedostatak fizičke aktivnosti, a mnogi životi mogli bi biti spašeni kad bi ljudi naučili prepoznati simptome udara, osobito one atipične, koje nikad ne bismo povezali sa srcem.

- Glavni ili tipični simptomi srčanog udara su bol u prsištu koju bolesnici često opisuju kao stezanje ili pritisak. Može se širiti u lijevu ruku ili rame (rjeđe desno), ili u obje ruke, čeljust ili u leđa. Bolesnici su blijede i znojem orošene kože - upozoravaju stručnjaci.

Blagovremeno kod ljekara

Ističu kako je rano prepoznavanje simptoma i što blagovremenije javljanje ljekaru presudno za preživljavanje infarkta.

- Pridruženi simptomi mogu biti mučnina i povraćanje i često se ne shvaćaju kao tipični znakovi. Mnogi bolesnici nemaju klasične manifestacije, a kod drugih, poglavito starijih ljudi i onih sa šećernom bolešću, bol ni ne mora biti glavna tegoba.

Upravo zbog toga što simptomi nisu klasični, pa se infarkt teže prepoznaje i pomoć ljekara zatraži kasnije, ova skupina bolesnika ima visoku stopu smrtnosti. Čak i kad pacijent stigne ljekaru na vrijeme, simptomi mogu navesti na pogrešnu dijagnozu.

- Bol u prsima je općenito najčešći simptom zbog kojeg ljudi zatraže pomoć u hitnoj službi. No nije svaka bol u prsima uvijek znak srčanog udara. Ona može biti povezana s nizom drugih problema, među kojima su perikarditis, pleuritis, plućna embolija, pneumotoraks. Drugu krajnost čini i oko 30 posto srčanih udara koji su bez bolova (tzv. silent) – ističu ljekari.

Simptomi i analiza EKG snimka

Procjenjuje se da 8-10 posto bolesnika u hitnoj službi s kliničkom slikom akutnog koronarnog sindroma budu neprepoznati i otpušteni kući.

- Ključno je prepoznati simptome i analizirati EKG, nakon čega valja postaviti radnu dijagnozu,  ne čekati prispijeće laboratorijskih pokazatelja miokardne nekroze - kažu ljekari.

Dodaju kako je atipična slika češća kod mlađih ljudi (u dobi od 25. do 40.), ili u starijih iznad 75 godina, kao i kod bolesnika s dijabetesom, te posebno kod žena.

- EKG može biti od presudne koristi u prosudbi bolesnika s drugim uzrocima boli u prsima (perikarditis, pleuritis, plućna embolija, pneumotoraks), ali ljekari moraju imati na umu da normalan EKG u bolesnika sa simptomima boli u prsima ne isključuje akutni koronarni sindrom. Naime, pouzdanost EKG-a u dijagnostici infarkta je u 3/4 slučaja.

Simptomi: Oko trećina pacijenata ne osjeti bol u prsima

Bol kod angine pectoris, koja se može javljati mjesecima prije infarkta kod fizičkog napora, traje 10-ak minuta i prestaje s odmaranjem. Ova manifestacija koronarne bolesti nije hitno stanje, ali je simptom koji upućuje na problem koji se može riještiti i spriječiti infarkt, upozorava doc. dr. sc. Ivan Gornik, šef Centra za hitnu medicinu KBC-a Zagreb za 24 sata, u kojem se mjesečno dijagnosticira više od 100 infarkta miokarda. Ukratko, osjećate li bol ili stezanje u prsima tokom težeg rada ili bavljenja spotom, čak i ako bol uskoro prestaje, javite se ljekaru.

Kad je riječ o boli kod infarkta, ishemička bol u prsima karakterizirana je češće kao nelagoda, a bolesnici je opisuju kao stiskanje, stezanje, pritisak, pečenje, žgaravicu, osjećaj pojasa oko prsiju, punoću u prsima, čvor u sredini prsa, težinu na prsima, knedlu u grlu i zubobolju, ako se bol širi u donju vilicu. Bol kod infarkta nije oštra kao ubod nožem ili iglom.

Dok kod angine pektoris bol najčešće izaziva fizička aktivnost ili uzrujavanje i traje kratko (najčešće 2-5 minuta), kod infarkta je bol prisutna u mirovanju, u pravilu traje duže od 30 minuta i širi se u ruku ili obje ruke. Stoga je trajanje bola ili nelagode u prsima duže od 20 minuta sa širenjem u obje ruke indikativno za infarkt.

Također, bol kod infarkta nije smještena u jednoj tački nego se radi o difuznoj boli u prsima, koja se, osim u ramena i ruke (nadlakticu i podlakticu), može širiti u gornji dio trbuha, šaku, prste, vrat, donju vilicu, zube donje vilice, pa i između lopatica.

Procjenjuje se da oko trećina pacijenata ne osjeti bol u prsima i većinu tipičnih simptoma. 

Kod žena su češće atipične boli u prsima i/ili simptomi kao što su astma, umor i malaksalost, što je jedan od razloga zbog kojih se često kasnije pristupa liječenju infarkta.

Rizični faktori

Visoke vrijednosti holesterola u krvi, pušenje, povišen krvi pritisak, šećerna bolest, fizička neaktivnost, psihička napetost, stres i tjeskoba, prekomjerna debljina (posebno masne naslage oko trbuha), dob i spol, naslijeđe, emocionalni stres ( kolektivni ili univerzalni stresovi koji pogađaju i širu populaciju, poput diskriminacije, socijalne nepravde, egzodusa ili ratne katastrofe kao što je rat, bilježe veću učestalost infarkta srca kod učesnika rata).

Naučnici sve češće govore o “ženskom“ infarktu

Američki naučnici sve češće govore o “ženskoj“ vrsti infarkta, koji uzrokuje spontana disekcija koronarne arterije, skraćeno SCAD, kod kojega često izostaju uobičajeni simptomi infarkta, odnosno javlja se kod žena koje su prije toga bile zdrave, bez promjena na krvnim žilama.

- SCAD je rascjep stijenke krvnog suda, koji nastaje bez vanjskog faktora. Posljedica disekcije je smanjenje protoka kroz koronarnu arteriju, što može dovesti do infarkta ili nagle srčane smrti. Oko 90 posto pacijenata su žene, i to uglavnom mlađe od 50 godina. Oboljeli uglavnom nemaju tipične rizičke faktore kao što su pušenje, hipertenzija, šećerna bolest, višak kilograma i drugo. Pretpostavlja se da bi mogli postojati genetički faktori predispozicije za SCAD, ali nasljedna podloga još nije dovoljno istražena.

Predisponirajući faktori svakako su trudnoća (povećano pojavljivanje SCAD-a u vrijeme i neposredno nakon trudnoće), fibromuskularna displazija, nasljedne bolesti vezivnog tkiva (npr. Marfanov sindrom), sistemske upalne bolesti (npr. sistemski lupus, Crohnova bolest, sarkoidoza i dr.) i hormonska terapija. I stres može utjecati na pojavu SCAD-a; većina pacijenata povezuje pojavu SCAD-a s intenzivnim fizičkim ili psihološkim stresom, pri čemu uzrok može biti iscrpljujuće vježbanje ili druga fizička aktivnost, intenzivan emocionalan stres, napinjanje prilikom povraćanja, proljeva, kašlja. S pojavom SCAD-a povezuje se i rekreativno uzimanje kokaina, amfetamina i metamfetamina.

Popratni simptomi infarkta Nedostatak zraka, podrigivanje, mučnina, loša probava, povraćanje, znojenje, omaglica, vrtoglavica, umor.

Prva pomoć kod srčanog udara Ako sumnjate u infarkt, odmah pozovite Hitnu. Do tada osoba mora ležati, s tim da u slučaju nedostatka zraka može biti na povišenom uzglavlju ili u polusjedećem položaju. Po potrebi treba uzeti sedativ ili tabletu za normalizaciju krvnog pritiska (ako je povišen). Ako bolesnik već otprije zna za srčane probleme i ima nitroglicerin ili tablete za takvu situaciju, 1-2 mlaza ili jednu tabletu treba staviti pod jezik. Ti lijekovi mogu izazvati nestabilnost na nogama, pa je važno da osoba leži. Također, važno je što prije transportirati pacijenta do bolnice. 

Top savjeti za prevenciju Redovno kontrolirajte razinu holesterola u krvi i smanjite ga ako je povišen (pazite na prehranu i redovito uzimajte lijekove ako vam ih je doktor prepisao).

Prestanite pušiti ili barem smanjite pušenje (rizik od srčanog udara raste s brojem popušenih cigareta).

Redovno kontrolirajte i održavajte normalnu razinu krvnog pritiska (redovno koristite lijekove koje vam je propisao ljekar).

Ako bolujete od dijabetesa, držite šećer pod kontrolom (pazite na prehranu i redovno uzimajte terapiju).

Smršavite, odnosno riješite se masnih naslaga na trbuhu.

Izbjegavajte stres, nervozu i tjeskobu.

Redovno se krećite - redovne šetnje ili lagana tjelovježba pomoći će održavanju zdravlja krvnih žila i srca.

Izvor: 24sata.hr 

 

Preporučujemo:

Stres – poljubac smrti

Biohemičar prof. dr Zoran Vujčić o zdravoj ishrani, o kozmetici, vakcinaciji djece, raznim prodavcim

Oprez: Jasni znakovi da vam tijelo ‘puca’ od stresa