Utorak, 16 Svibanj 2017 21:58

Novčanica s likom Tita imala je idiotsku grešku

Jugoslavenski dinar bila je valuta koja se počela koristiti u Kraljevini SHS od 1920., a potom se koristila u Kraljevini Jugoslaviji, socijalističkoj Jugoslaviji, pa u Saveznoj republici Jugoslaviji. Imena države su se mijenjala, ali ne i dinar, koji je stekao kultni status te je "jugoslovenski" prestao da bude kad ga je Srbija zamijenila srpskim dinarom, a Crna Gora eurom - godinama nakon što se nekadašnja Jugoslavija raspala.

Početkom osamdesetih donešena je odluka da se postojeća serija novca zamijeni novom, modernijom.

U novoj seriji, svaka pojedina novčanica trebalo je da predstavlja jednu od jugoslovenskih republika, na licu bi imala jednu historijsku ličnost iz te republike, a na naličju motiv iz te republike.

Najmanja novčanica od 10 dinara predstavljala bi najmanju republiku, Crnu Goru, a najveća postojeća od 1000 dinara najveću republiku, Srbiju, a uvela bi se i nova novčanica od 5000 dinara koja bi predstavljala Jugoslaviju.

Prvo je trebalo da bude izdata najveća novčanica, a zatim bi se postupno zamjenjivale novčanice manjih apoena. Godine 1985. izlazi nova serija novčanica, koja je započeta uvođenjem novčanice od 5000 dinara s likom preminulog jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita.

Ta je, do tada najveća izdata i dugo iščekivana novčanica izazvala pravu buru u javnosti, a ona traje i danas - ne zbog njene vrijednosti,već pogreške koju ispočetka niko nije primjetio.

Naime, uz lik Tita upisana je i godina njegovog rođenja i smrti. Umjesto 1892- 1980, na novčanici je pisalo 1892-1930 - pa je prema njoj Tito umro 50 godina ranije!

Ono što je zanimljivo, da čak ni nakon uočavanja greške, ta novčanica nije povučena iz opticaja, jer je generalni direktor tadašnjeg Zavoda za izradu novčanica rekao kako je od 14 miliona štampanih novčanica, njih samo 4 posto s pogreškom.
To znači da je grešku na sebi nosilo oko 560 hiljada novčanica, a prema međunarodnim propisima država koja pusti više od jednog procenta novčanica s vidljivom greškom, treba povući sav novac iz serije iz opticaja.

No, pogrešna godina smrti Tita nije jedina pogreška kod ove novčanice. Naime niti je službeno spomenut datum kad se pušta u opticaj, a izgled i opis novčanice bio je posve različit od onog što je najavljeno u službenom listu SFRJ, JANI.

Druga novčanica trebalo je da bude u apoenu od 1000 dinara, s datumom izdavanja 1986., i da predstavlja SR Srbiju i na licu da ima portret Vuka Stefanovića Karadžića. Sve matrice su bile gotove i novčanica je bila spremna za štampanje, ali nikada nije puštena u opticaj.

S obzirom na hiperinflaciju, pojavila se potreba za novčanicama sve većih apoena, a ne sve manjih.

Pogledajte tokove Narodne banke Jugoslavije u odnosu dinara prema stranim valutama na kraju godine:

Nakon raspada SFR Jugoslavije:

1991. godine Slovenija ga je zamijenila privremenim novčanim bonovima, a 1992. godine slovenskim tolarom, a potom 2007. godine evrom.

* 1991. godine Hrvatska ga je zamijenila hrvatskim dinarom, a u djelovima pod kontrolom Srpske krajine koristio se krajinski dinar.

* 1994. godine uvodi se hrvatska kuna.

* 1992. godine Makedonija uvodi makedonski denar.

* 1992. godine Bosna i Hercegovina je uvela bosanskohercegovački dinar, a u djelovima pod kontrolom Republike Srpske koristio se dinar Republike Srpske.

* Godine 1998. uvodi se konvertibilna marka

* 1999. godine Crna Gora ga mijenja njemačkom markom, a 2002. godine eurom.

* 1999. godine Kosovo ga mijenja njemačkom markom, a 2002. godine eurom.

* 2003. godine Srbija ga mijenja srpskim dinarom.

Izvor: Express.hr 

Preporučujemo:

Najgora ideja godine? Dječak od balkona napravio bazen

Rezultati studije: Korisnici kanabisa su uspješniji i zadovoljniji

Priča o Lisi - kćerki Stiva Džobsa koju nije htio da prizna